Hatib: dr. Abdullah ibn Abdurrahman el-Buajdžan

6. muharrem 1441. po Hidžri / 6. septembar 2019.

Hvala Allahu, Koji je sve stvorio i kako treba uredio, i Koji čini da se noć i dan smjenjuju, i to je pouka za onoga koji hoće da razmisli i želi da bude blagodaran.

Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jednog i Jedinog, Koji nije rodio i nije rođen, i niko Mu ravan nije, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i povjerljivi poslanik, koji je dostavio poslanicu, izvršio emanet, savjetovao ummet i borio se na Allahovom putu onako kako se treba boriti dok mu nije došla smrt, neka su na njega Allahova milost, blagoslov i mir, i na njegovu porodicu i ashabe, i sve one koji slijede Njegovu uputu i sunnet do Sudnjeg dana.

Najistinitiji govor je Allahova Knjiga, najčvršća veza je riječ bogobojaznosti, najbolja vjera je vjera Ibrahimova, alejhis-selam, najljepše kazivanje je Kur’an, najbolja uputa je uputa Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, najgore stvari u vjeri su novotarije, a svaka novotarija je zabluda. O ljudi, bojte se Allaha u onome što vam je naredio i klonite se onoga što vam je zabranio i na šta vas je upozorio. “O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!” (Ali Imran, 102)

O muslimani, smjena dana i noći, brz protok vremena, promjena stanja, smjena godina jedne za drugom, nastupanje smrtnog časa, dokaz je prolaska ovoga svijeta i njegovog kraja, i pouka je za onoga ko se srcem vezao za prazne nade.

“On čini da noć i dan naizmjenice nastupaju i u tome je, doista, pouka za one koji pameti imaju” (En-Nur, 44); “Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina – po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde – doista su dokazi za one koji imaju pameti” (El-Bekara, 164).

O muslimani, svaka godina ima svoje računanje, i u njoj se odrede sudbine i smrtni časovi djece, starih i mladih. “I ničiji život se ne produži niti skrati, a da to nije zabilježeno u Knjizi; to je Allahu, uistinu lahko!” (Fatir, 11)

Izumiru generacije, prekidaju se nade, ispunjavaju se rokovi, i sve što je na Zemlji prolazno je, a ostaje Lice tvog Gospodara, Uzvišenog. Iskoristite priliku života, i pripremite za svoj ahiretski život najbolja i najčišća djela, i nemojte odgađati, jer je odgađanje gubitak. Iskoristite život prije smrti, slobodno vrijeme prije zauzetosti, bogatstvo prije siromaštva, mladost prije smrti i zdravlje prije bolesti.

“I povratite se Gospodaru svome i pokorite mu se prije nego što vam kazna dođe – poslije vam niko neće u pomoć priskočiti. I slijedite ono najljepše, ono što vam Gospodar vaš objavljuje, prije nego što vam iznenada kazna dođe, za čiji dolazak nećete znati, da čovjek ne bi uzviknuo: “Teško meni, koliko sam samo dužnosti prema Allahu propustio, čak sam se i izrugivao!” – ili da ne bi rekao: “Da me je Allah Pravim putem uputio, sigurno bi se Njegove kazne sačuvao”, ili da ne bi rekao kad doživi patnju: “Da mi se samo vratiti – dobra djela bih činio!” (Ez-Zumer, 54–58)

O muslimani, još jedna godina je za nama, zapečaćena su njena djela i smotani su njeni listovi. Blago onome ko je iskoristio priliku, i popravio i unaprijedio svoje djelo. Ušli smo u novu godinu, koja će nas još više približiti smrti i kaburu, i koja nas vodi Danu proživljenja i okupljanja. Iskoristimo priliku života u pokornosti Allahu.

“A dobro koje za sebe unaprijed osigurate naći ćete kod Allaha još većim i dobićete još veću nagradu.” (El-Muzzemmil, 20)

Najbolji među vama su oni koji dugo žive, čineći dobra djela, a najgori su oni koji dugo žive, čineći loša djela. Svako od vas bit će pitan za život i mladost kako ih je proveo.

O žalosti za upropaštenim najvrednijim trenucima! O tugo zbog nemara u odabranim vremenima! O muslimani, trenuci života su prilika za činjenje dobrih djela, i blagodat koja zahtijeva zahvalnost: “i ako biste Allahove blagodati brojali, ne biste ih nabrojali” (Ibrahim, 34).

Život prolazi, vremena je sve manje, trenuci života su kratki, mnoštvo je obaveza, prava se prepliću, i nema prostora za zabavu i neozbiljnost, i nema prostora za besposličarenje i raskoš.

Poslušajte ovaj uznemirujući prijekor i razgovor između Allaha i Njegovih robova: “‘A koliko ste godina na Zemlji proveli?’, upitat će On.‘ Proveli smo dan ili samo dio dana’, odgovorit će, ‘pitaj one koji su brojali.’ ‘Pa da, kratko ste proveli’, reći će On, ‘da ste samo znali! Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se nećete povratiti?’ I neka je uzvišen Allah, Vladar istiniti, nema drugog boga osim Njega, Gospodara svemira veličanstvenog!” (El-Mu’minun, 112–116)

O muslimani, bojte se Allaha, i požurite s činjenjem dobrih djela prije smrti, i potvrdite svoje riječi djelima, jer čovjekov život u suštini traje onoliko koliko je učinio dobrih djela. Razborit je onaj ko obračunava svoju dušu i radi za život poslije smrti, a nerazuman je onaj ko udovoljava prohtjevima duše i uprazno se nada od Allaha.

O vjernici u brzom prolasku vremena i smjeni dana i noći najveća je opomena i upozorenje. “U smjeni noći i dana i u onom što je Allah na nebesima i na Zemlji stvorio zaista postoje dokazi za ljude koji se Allaha boje.” (Junus, 6)

Znajte da je Allah, odabrao neka od Svojih stvorenja nad drugima, pa je, između meleka, odabrao poslanike, i između ljudi je odabrao poslanike, od svih vrsta govora odabrao je zikr, spominjanje Njega, od svih mjesta na Zemlji odabrao je džamije, od svih mjeseci odabrao je ramazan i svete mjesece, od svih dana odabrao je petak, od svih noći Lejletul-kadr, i zato poštujte ono čemu je Allah, džellešanuhu, dao vrijednost.

Nalazite se u mjesecu muharremu, početku nove hidžretske godine, u mjesecu muharremu, koji je Uzvišeni Allah učinio svetim. Uzvišeni kaže: “Broj mjeseci u Allaha je dvanaest, prema Allahovoj Knjizi, od dana kada je nebesa i Zemlju stvorio, a četiri su sveta; to je prava vjera. U njima ne griješite!” (Et-Tevba, 36)

Griješenje je zabranjeno u svim mjesecima, ali je Uzvišeni posebno uzdigao svetost “svetih mjeseci”, i odredio je da grijeh počinjen u njima bude pogubniji, ali i da dobro djelo i nagrada budu veći i vredniji. Ebu Bekra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vrijeme, u ovom obliku, kruži od dana kada je Allah stvorio nebesa i Zemlju. Godina ima dvanaest mjeseci, četiri su sveta, od toga tri uzastopna: zul-kade, zul-hidže i muharrem, i jedan smješten između džumade i šabana, a on je redžeb, mjesec Mudara.” (Muttefekun alejhi)

Muslimani su, od vremena Omerove, radijallahu anhu, vladavine, kao osnovu za računjanje vremena prihvatili Hidžru – Poslanikovo preseljenje iz Meke u Medinu, jer je Allah, džellešanuhu, s Hidžrom rastavio istinu od zablude, a kao prvi mjesec u godini uzeli su Allahov mjesec muharrem.

O muslimani, od sunneta i upute našeg Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i od djela koja brišu grijehe, i od zahvalnosti i veličanja Allaha je post dana Ašure – desetog muharrema.

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, došao u Medinu, zatekao je jevreje kako poste Ašuru, pa ih je upitao o tome, a oni su rekli: ‘To je dan u kojem je Allah spasio Musaa i Israilićane od faraona, i mi ga postimo iz poštovanja.’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Mi smo bliži i preči Musau od vas’, pa je naredio da se posti.”

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Nisam vidio da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ijednom danu, koji je Allah posebno vrednovao, pridavao toliko pažnje kao što je pridavao danu Ašure, nijednom mjesecu kao što je pridavao ovom mjesecu”, tj. ramazanu. (Buhari)

Muslim bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Post dana Arefata iskupljuje grijehe počinjene u prošloj i narednoj godini, a post dana Ašure iskupljuje grijehe učinjene u prošloj godini.”

Kada je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pred kraj svog života, saznao da jevreji obilježavaju Ašuru kao svoj blagdan, odlučio je da naredne godine posti deveti i deseti dan, ali ga je smrt spriječila u tome. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, postio je Ašuru, i naredio je drugima da je poste, pa su mu rekli: ‘Allahov Poslaniče, to je dan koji veličaju jevreji i kršćani?’ Na to je on rekao: ‘Sljedeće godine, ako Allah da, postit ćemo i deveti’”, tj. deveti i deseti dan. Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, umro je prije nego je došla naredna godina.” (Muslim)

Bolje je i vrednije postiti dan prije, kako bismo se razlikovali od jevreja, a onaj koga obaveze spriječe, neka nikako ne propusti Ašuru.

Zatim, znajte da vam je Allah naredio da donosite salavate i selame na Njegovog Vjerovjesnika, pa je rekao u mudroj Objavi: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)

Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.

Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.


Podijeli ovaj post :

Iz iste kategorije :