Širenje pandemija i bolesti, razmišljanja i pouke (Medina)

Hatib: dr. Husejn ibn Abdulaziz Alu Šejh

19. džumadel-uhra 1441. po Hidžri / 14. februar 2020.

Hvala Allahu, Čijim se spominjanjem kosmos uzvisio. Zahvaljujem Mu na neizmjernoj blagosti i dobroti. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i Koji je rekao: “… i ne postoji ništa što Ga ne veliča, hvaleći Ga” (El-Isra, 44), i svjedočim da je naš prvak i vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, i najbolji od Njegovih stvorenja, neka su na njega Allahova milost i blagoslov, i na njegovu porodicu i ashabe.

Oporučujem sebi i vama bogobojaznost, koja je najveći stepen imana i lađa spasa na oba svijeta. Uzvišeni kaže: “O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!” (Ali Imran, 102) Allah, džellešanuhu, stvorio je život, i učinio da se u njemu smjenjuju zdravlje i bolest, radost i tuga, blagostanje i teškoća, da bi iskušao Svoje robove. Uzvišeni: “Uzvišen je Onaj u Čijoj je ruci vlast – On sve može! Onaj Koji je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati; On je Silni, Onaj Koji prašta” (El-Mulk, 1–2).

Bolest je jedna od Allahovih zakonitosti u životu čovjeka, kojom On iskušava koga hoće od Svojih robova, a otklanja je od koga hoće, On zna sve bolesti, njihove uzroke, suštinu i izvor. Uzvišeni kaže: “Mi sve s mjerom stvaramo.” (El-Kamer, 49) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “I znaj da ono što te je mimoišlo, nije te moglo snaći, a što te je snašlo, nije te moglo mimoići.” Allah Uzvišeni je Onaj Koji štetu i korist daje, Koji daje i uzima, samo u Njegovim rukama je odredba bolesti i samo On, slavljen neka je je, daje lijek i ozdravljenje. Govoreći o Ibrahimu, alejhis-selam, Uzvišeni kaže: “… i Koji me, kad se razbolim, liječi.” (Eš-Šuara, 80) A, sve to iz mudrosti, i kako bismo spoznali vrijednost Njegovih blagodati, jer tek kada se spusti noć i mrak, spozna se vrijednost dana, a u bolesti se spozna vrijednost zdravlja i blagostanja.

Čovjek, ma ko on bio, koliko bilo njegovo znanje i stručnost u medicini, podložan je bolestima. Bolešću su iskušani i najodabraniji Allahovi robovi i vjerovjesnici, i nisu se od nje mogli spasiti ni najveći doktori. Aiša, radijallahu anha, rekla je: “Nisam vidjela da je ikoga toliko ophrvala bol kao što je ophrvala Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.” Ibn Mesud, radijallahu anhu, rekao je: “Došao sam u posjetu Allahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, a on je bio isrpljen i trpio je bolove od groznice.”

Od Allahove je milosti i blagosti to što je učinio da svaka bolest ima svoj lijek, i da je svakoj bolesti odredio uzrok njenog liječenja, poznavao ga neko ili ne. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Allah nije dao nijednu bolest a da za nju nije dao lijek.”

U ovom hadisu je podsticaj za bavljenje medicinom. Allah, džellešanuhu, potčinio je lijek, izlječenje, Svojim robovima na Zemlji i u kosmosu: ima lijekova čija se tajna krije u vodi, drugi se uzimaju iz hrane, treći iz biljaka, četvrti iz otrovnih supstanci, štaviše lijek je prisutan na svakom mjestu.

Sve to je Allah olakšao, iz milosti prema Svojim robovima, a znajući njihovu slabost i potrebu za Njim, slavljen neka je. Islam podstiče svoje sljedbenike da proučavaju i studiraju bolest i lijek, i uzdigao je medicinsku nauku na visoko mjesto, odmah nakon šerijatskih nauka, jer se njome spašavaju i čuvaju ljudski životi, i tijelu vraća zdravlje nakon bolesti.

Imam Šafija, Allah mu se smilovao, rekao je: “Dvije su vrste znanja: znanje o vjeri i svjetovno znanje. Znanje o vjeri je fikh – razumijevanje vjere i njenih propisa, a svjetovno znanje je medicina.” On je također rekao: “Ne znam da, poslije znanja o halalu i haramu, ima časnije nauke od medicine.”

I pored ogromnih napora koje je uložilo na putu unapređenja i razvoja medicine i njenih sredstava, čovječanstvo još uvijek nije u stanju kvalitetno odgovoriti na većinu poznatih bolesti, a njihova najveća nemoć ogleda se u tome da se sićušna i golim okom nevidljiva stvorenja “ušuljaju” u njihov život, ovladaju njihovim tijelima i uzrokuju širenje prenosivih i opakih bolesti. Uzvišeni kaže: “A ako bi mušica nešto ugrabila, oni to ne bi mogli od nje izbaviti; nejak je i onaj koji se klanja, a i onaj kome se klanja!” (El-Hadždž, 73)

Iznenadna pojava zaraznih oboljenja i njihovo uništavanje velikog broja ljudskih života, u veoma kratkom vremenskom periodu, samo potvrđuje slabost čovjeka i ograničenost njegovog znanja i mogućnosti, bez obzira na to kolikom snagom i silom raspolagao. Uzvišeni kaže: “…. a čovjek je stvoren kao nejako biće.” (En-Nisa, 28) Ovo je Božanski poziv čovjeku da se ne pouzdaje toliko u sebe, i da se preda svom Stvoritelju, iskreno Mu se kajući i odazivajući se Njegovom pozivu. Širenje zaraznih i epidemijskih bolesti ozbiljna je stvar, i zahtijeva od čovjeka da se istinski osloni na Allaha, moli Ga da ga zaštiti od njih, uloži maksimalan napor i poduzme sve mjere za njihovo preveniranje. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kada čujete da se u nekom mjestu pojavila kuga, nemojte ići u njega, a ako se zadesite u tom mjestu, ne izlazite iz njega, bježeći od zaraze.”

U slučaju pojavljivanja i širenja zaraznih bolesti, musliman je dužan vjerovati u Božiju odredbu, imati lijepo mišljenje o svom Gospodaru, odnositi se prema Stvoritelju s najvišim poštovanjem, ne pokazivati negodovanje i srdžbu, okititi se najljepšim strpljenjem i tražiti u bolesti, koliko je to moguće, Gospodarove darove i Njegovu veliku dobrotu.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, otišao je kod Ummu Saib ili Ummu Musejjib, pa je rekao: “Šta ti je, o majko Saibova ili majko Musejjibova?”, a ona je rekla: “Groznica, Allah ne dao u njoj blagoslova.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada joj reče: “Nemoj loše govoriti o groznici, jer ona briše ljudske grijehe, kao što mijeh otklanja hrđu sa željeza.”

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, također je rekao: “Muslimana neće zadesiti ni najmanja neugodnost, bio to umor, ili teškoća, ili briga, ili tuga, ili uznemiravanje, pa i ubod trna, a da mu Allah zbog toga neće oprostiti neke njegove grijehe.” I rekao je: “Vjernika i vjernicu neprestano će pratiti iskušenja, u imetku i potomstvu, sve dok pred Allaha ne dođe bez ijednog grijeha.” Bolest je uzrok traženja utočišta kod Allaha. Rekao je Uzvišeni: “A poslanike smo i narodima prije tebe slali i neimaštinom i bolešću ih kažnjavali ne bi li poslušni postali.” (El-En’am, 42)

Koliko je samo bolesti, zbog kojih su, u srcima bolesnika, provrela vrela dobra, i čiji su jezici puno Allaha spominjali, hvalili i veličali. Bolest čovjeka čisti od oholosti i hvalisanja, razvija strahopoštovanje u njegovom srcu i ispunjava ga poniznošću prema Stvoritelju. Da nije dunjalučkih ispita i iskušenja, čovjekovo srce uništili bi oholost, samodivljenje i tvrdoća. Iskušenje koje će te vratiti Allahu bolje je od blagodati koja će uzrokovati da zaboraviš na Allaha.

Kada musliman vidi i čuje da se u nekom narodu pojavila zarazna bolest i epidemija, molit će Allaha da ga sačuva onoga čime je njih iskušao i zahvalit će Mu na zdravlju. U hadisu se kaže: “Ko vidi nekog čovjeka u iskušenju, pa kaže: ‘Hvala Allahu, Koji me sačuvao onoga čime je tebe iskušao, i odlikovao nad mnogim Svojim stvorenjima, neće ga zadesiti to iskušenje.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Molite Allaha da vam podari oprost, zdravlje i čvrsto ubjeđenje na ahiretu i dunjaluku.”

Kada čovjek razmišlja o svim dunjalučkim previranjima i svemu što zagorčava dunjalučki život i čini ga mučnim, neka se sjeti vječnih i neprolaznih užitaka, džennetske nagrade, u kojoj nema bolesti, niti brige, niti iskušenja. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Pozvat će glasnik na Sudnjem danu: ‘Vaše je da u Džennetu vječno budete zdravi, i da se nikada ne razbolite, i da živite vječno i da nikada ne umrete, i da vječno budete mladi i da nikada ne ostarite, i da vječno uživate i da nikada ne osjetite nevolju.’” O tome govore riječi Uzvišenog: “… i njima će se doviknuti: ‘Taj Džennet ste u nasljedstvo dobili za ono što ste činili!’” (El-A’raf, 43)

Donosite salavate i selame na Poslanika pravog puta, to vam je Allahova naredba u Njegovoj Knjizi: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)

Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.


Podijeli ovaj post :

Iz iste kategorije :