event_available
Hvala Allahu Koga veliča cijeli kosmos. “… i ne postoji ništa što Ga ne veliča, hvaleći Ga.” (El-Isra, 44) Hvalim Ga, slavljen neka je On, i zahvaljujem Mu na blagodatima i dobroti. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema druga i ravnog u mudrosti, pravednosti, naredbi i zabrani, i svjedočim da je naš prvak i vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, koji je Allaha istinski obožavao, u tajnosti i javnosti, neka su na njega Allahova milost, blagoslov i spas, i na njegovu porodicu i ashabe. Oporučujem sebi i vama bogobojaznost. Uzvišeni kaže: “O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!” (Ali Imran, 102)
Veličanstvena kur’anska dova, sveobuhvatna i potpuna, kratka i sadržajna, objedinila je u sebi dobro ovog i budućeg svijeta i odvraća od svakog zla: “Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u Ognju!” (El-Bekara, 201)
Enes ibn Malik, radijallahu anhu, rekao je: “Dova koju je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, najviše učio je: ‘Allahumme rabbena atina fid-dun’ja haseneten ve fil ahireti haseneten vekina azaben-nar! – Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u Ognju!’” Ovu dovu učio je Musa, alejhis-selam. Uzvišeni kaže: “… i dosudi nam milost na ovome svijetu, i na onome svijetu.” (El-A’raf, 156)
Allah je ovom dovom počastio Svog prijatelja Ibrahima, alejhis-selam: “… i dali smo mu dobro na dunjaluku, a na onome svijetu će doista biti među onima dobrima.” (En-Nahl, 122)
To je dova koja sadrži dobro, koje nijedan izraz ne može u potpunosti obuhvatiti i opisati, a koja se sastoji od svega nekoliko riječi. Blaga dobrote pohranjena su u njenim značenjima, a vrhunac čežnje u njenim intencijama. Prenosi se da je Enesu ibn Maliku, radijallahu anhu, rečeno: “Došli su tvoji prijatelji iz Basre, da uputiš Allahu dovu za njih?”, a on je rekao: “Allahummagfir lena verhamna, ve atin fid-dun’ja haseneten ve fil-ahireti haseneten ve kina azaben-nar! – Gospodaru naš oprosti i smiluj nam se, i podaj nam dobro na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u Ognju!” Tražili su od njega da doda na te riječi, a on ih je ponovio, a zatim je rekao: “Ako vam bude dato ono što se traži ovom dovom, postići ćete dobro ovog i budućeg svijeta.”
Ata, Allah mu se smilovao, rekao je: “Dok je Abdurrahman ibn Avf obavljao tavaf, neki čovjek ga je pratio kako bi čuo šta uči, a učio je: ‘Rabbena atina fid-dun’ja haseneten ve fil-ahireti hasene!’ Čovjek mu reče: ‘Pratio sam te i nisam čuo da učiš išta drugo osim ovog ajeta?’ ‘A zar njime nije obuhvaćeno svako dobro?’, odgovori Abdurrahman.
Kada bolje razmislimo o ovoj dovi i njenom semantičkom i stilističkom aspektu, uočit ćemo jasnu vezu između dunjaluka i ahireta i njihovo međusobno preplitanje i nadopunjavanje s aspekta islama, i da među njim nema kontradikcije i da jedno ne isključuje drugo. Dunjaluk je put, a ahiret je cilj. Dunjaluk je sadnja, izgradnja i razvoj, a ahiret je žetva i ubiranje zrelih plodova. Dunjaluk je mjesto pripremanja opskrbe i činjenja dobročinstva, a ahiret je nagrada i uživanje u dobročinstvu. Dunjaluk je prolazna stanica, a ahiret mjesto vječne sreće i radosti. Uspostavljanje ravnoteže između njih pravac je koji slijede razumom obdareni i njihova lađa spasa. Prenosi se od Hanzale el-Esedija da je rekao: “Bili smo kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa nas je savjetovao i govorio je o Džehennemu. Nakon toga, vratio sam se kući i opustio sam se sa svojom djecom i suprugom. Poslije sam izašao iz kuće, sreo sam Ebu Bekra, i ispričao sam mu šta se desilo, a on mi je rekao: ‘I ja sam uradio isto što i ti.’ Zatim smo sreli Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ja sam rekao: ‘Allahov Poslaniče, Hanzala je munafik – licemjer’, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: ‘Polahko, Hanzala.’ Ispričao sam mu šta se desilo, pa je Ebu Bekr rekao: ‘I meni se isto desilo.’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, tada reče: ‘O Hanzala, čas ovako, čas onako. Kada bi vaša srca uvijek bila u onom stanju u kakvom su kada slušaju opomenu, meleki bi se rukovali s vama po vašim putevima.’”
Onaj koji je svjestan svoga Gospodara, zna vrijednost dunjaluka i ahireta, i svakom od njih u srcu daje onoliko pažnje koliko mu zaista pripada. Moli od Allaha da mu podari dobro ovog svijeta i ono najbolje na njemu, ali njegovo srce ispunjeno je čežnjom i brigom za ahiretom, njegovim istinskim ciljem i težnjom, pokretačkom snagom njegovih djela i riječi, i njegovim najvećim uspjehom.
Uzvišeni kaže: “Reci: ‘O robovi Moji koji vjerujete, bojte se Gospodara svoga! One koji na ovome svijetu dobra djela budu činili čeka nagrada.’” (Ez-Zumer, 10)
“Onome ko bude želio nagradu na onom svijetu – umnogostručit ćemo mu je, a onome ko bude želio nagradu na ovom svijetu – dat ćemo mu je, ali mu na onom svijetu nema udjela.” (Eš-Šura, 20)
Onaj koji malo razmišlja o ahiretu i nemaran je prema povratku Allahu i svom konačnom odredištu, uzeo je prolazne dunjalučke užitke kao najveću težnju i najvredniju ambiciju. Uzvišeni kaže: “Zar vam je draži život na ovome svijetu od onoga svijeta? A uživanje na ovome svijetu, prema onome na onom svijetu, nije ništa.” (Et-Tevba, 38)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čija briga bude ahiret, Allah će mu dati bogatstvo u srcu, učinit će ga smirenim i dunjaluk će mu dolaziti ponizno (bez njegovog posebnog zalaganja), a čija briga bude dunjaluk, Allah će mu dati siromaštvo u očima, učinit će ga rastresenim i nespokojnim i od dunjaluka mu neće doći osim onoliko koliko mu je propisano (pa makar se on trudio, zalagao i ponižavao da stekne više od toga).” Allah je ukorio one koji od Njega traže isključivo dunjalučka dobra, a zapostavili su ahiret. Uzvišeni kaže: “Ima ljudi koji govore: ‘Daj Ti nama, Gospodaru naš, na ovome svijetu!’ Takvi na onom svijetu neće imati ništa.” (El-Bekara, 200) Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Neki beduini dolazili su na Mevkif (mjesto stajanja/boravka na Arefatu), u danima hadža, i govorili su: ‘Gospodaru, učini ovu godinu godinom kiše, i rodnom godinom, i godinom rađanja’, ne spominjući ništa od ahiretskih dobara, pa je Allah objavio o njima: ‘Ima ljudi koji govore: ‘‘Daj Ti nama, Gospodaru naš, na ovome svijetu! Takvi na onom svijetu neće imati ništa’ (El-Bekara, 200).”
Dobro ovog svijeta je uspjeh, sreća, opskrba, zadovoljstvo, prostrana kuća, čestit muž i čestita supruga. Neki pobožnjaci su kazali: “Dobro ovog svijeta je živo srce, njegovo uživanje i radost zbog vjerovanja, spoznaja Allaha, ljubav prema Njemu, predanost Njemu i oslonac na Njega. Nema ljepšeg i ugodnijeg života niti ima većeg užitka osim džennetskog.” Dobro ovog svijeta je primjećivanje Allahovih blagodati i dobrote prema tebi, priznanje tih blagodati i zahvalnost Onome Ko ti ih je dao. Rečeno je: “Kome je dato zahvalno srce, jezik koji se često Allaha sjeća i strpljivo tijelo, dato mu je dobro ovog i budućeg svijeta, i spasio se patnje u Ognju.” Onaj ko primjećuje Allahove blagodati i darove kojima ga je odlikovao nad drugima, zna šta su dobra ovog svijeta, koliko istinski vrijede, i osjetio je njihov pozitivan trag u svome životu. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Gledajte u one koji su ispod vas (u blagodatima), a ne u one koji su iznad vas, tako ćete više cijeniti Allahove blagodati prema vama.” U dobra ovog svijeta spada spuštanje Allahovog blagoslova i bereketa na potomstvo, njihova uputa i dobrota. Također, dobrom ovog svijeta, kojeg je svjestan svaki čovjek, smatra se: blagodat sigurnosti, zdravlja i potrebna dnevna opskrba. Lijepo ponašanje je ukras svih dunjalučkih dobara, i jedan od najvećih uzroka postizanja visokih stepeni u Džennetu.
Allahovo čuvanje Njegovih robova u vremenima pandemije, kroz pronalazak odgovarajućih lijekova i vakcina, spada u dobra ovog svijeta. Uložen je veliki napor u prevenciji i zaštiti od ove pošasti koja je zahvatila cijelu Zemlju, ugrozila zdravlje, vjerski i društveni život. Aktuelnu vakcinu protiv kovida odobrile su stručne institucije, i nadamo se da će, Allahovom dozvolom, biti efikasna i da će se njome postići željena zaštita. Apelujem na sve nas da poduzmemo sve potrebne mjere i uzroke u interesu zaštite našeg zdravlja i ublažavanja posljedica pandemije, ali i zaštite nas samih, naših porodica, društva i ummeta. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Liječite se, jer Allah nije dao nijednu bolest, a da za nju nije dao lijek, osim starosti.”
Oporučujem sebi i vama bogobojaznost. “Gospodaru naš, podaj nam dobro i na ovome i na onome svijetu, i sačuvaj nas patnje u Ognju!” (El-Bekara, 201)
Dobro budućeg svijeta za kojim žude istinski trudbenici, i za koje se natječu oni koji žele da se natječu, i na čijem su putu žrtvovali svoje duše, imetak i vrijeme jeste Džennet.
Uzvišeni kaže: “… i ko bude od Vatre udaljen i u Džennet uveden – taj je postigao šta je želio.” (Ali Imran, 185)
“I sačuvaj nas patnje u Ognju.” (El-Bekara, 201)
Pametan i razuman musliman priprema se za putovanje s ovog na budući svijet, živeći između nade i straha. Uzvišeni kaže: “Oni su se trudili da što više dobra učine i molili su Nam se u nadi i strahu, i bili su prema Nama ponizni.” (El-Enbija, 90) Donosite salavate i selame na Poslanika Pravog puta, to vam je naredba od Allaha u Njegovoj Knjizi: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
