Hatib: dr. Abdullah ibn Avad el-Džuheni

27. muharrem 1446. po Hidžri / 2. august 2024.

Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu. Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo i Njemu se utječemo od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi na Pravi put, niko ga ne može u zabludu odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jednog, Koji nema druga, i svjedočim da je naš vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, neka su na njega i njegovu porodicu Allahova milost, blagoslov i spas.

O vi koji vjerujete, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću i nipošto ne umirite osim kao muslimani!” (Ali Imran, 102)

“O ljudi, bojte se Gospodara svoga, Koji vas je stvorio od jedne osobe, od koje je njen par stvorio, a od njih dvoje mnoge muškarce i žene rasijao. Bojte se Allaha, Čijim imenom jedni druge molite, i čuvajte rodbinske veze. Allah vas, doista, nadzire.” (En-Nisa, 1)

“O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao – postići će ono što bude želio.” (El-Ahzab, 70–71)

 Najistinitiji govor je Allahova Knjiga, a najbolja uputa je uputa Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Najgore stvari u vjeri su novotarije, svaka novotarija je zabluda, a svaka zabluda vodi u Vatru.

O ljudi, bojte se Allaha onako kako Ga se treba bojati, i budite svjesni nadzora Onoga Koji sve čuje i vidi, držite se za najjaču vezu i dajte prednost onome što ostaje nad onim što propada. Ahiret je vječan, a ovaj svijet je prolazan. Težite onome što je kod Allaha, jer ono što je kod Allaha bolje je i trajnije za one koji vjeruju i uzdaju se u svoga Gospodara.

Koliko je samo muslimanima u ovom vremenu, ispunjenom iskušenjima, nedaćama, nevoljama, zlobom i mržnjom, okruženom kaznama i opasnostima, potrebno da ojačaju svoju vezu s Allahom, kako bi nadvladali faktore nereda i propagatore destrukcije, a najčvršća i najbliža veza sa Svemogućim Allahom jeste namaz.

Namaz je moćna sila koja prodire u dubinu duše i dopire do njenih najsuptilnijih osjećaja, čisteći je od zla i nemoralnih stvari, pomaže muslimanu da se odupre strastima i šejtanu, i jedan je od najboljih načina zahvaljivanja Allahu za bezbrojne blagodati koje je podario Svome robu. Svaki musliman dužan je da iskaže pokornost i robovanje Onome Koji ga obasipa blagodatima, a tu pokornost pokazuje obavljanjem namaza, koji mu je On strogo naredio, kao izraz zahvalnosti Svemogućem Bogu, priznanje Njegovog rububijjeta, vlasti i upravljanja, i priznanje Njegove dobrote i blagodarnosti.

Namaz je najuzvišeniji stup vjere i ko ga bude redovno obavljao, sačuvao je vjeru, a ko ga bude zapostavio, zapostavit će i ostale propise, čak i više.

Uzvišeni kaže: “Redovno molitvu obavljajte, naročito onu krajem dana, i pred Allahom ponizno stojte.” (El-Bekara, 238)

“Molitva, zaista, odvraća od razvrata i od svega što je ružno.” (El-Ankebut, 45)

Nakon dva šehadeta, namaz je najveći i najpotvrđeniji stup vjere, kojeg je Svemogući Allah spomenuo u Kur’anu, sa određenim članom, elifom i lamom, šezdeset sedam puta, u dvadeset osam sura, nekada u formi naredbe da se uspostavi i obavlja u određeno vrijeme, na najpotpuniji način: “Vjernicima je propisano da u određeno vrijeme namaz obavljaju” (En-Nisa, 103), nekada u formi pohvale za one koji ga obavljaju i kakva ih nagrada očekuje za to, a nekada u formi osude i prijekora za one koji su ga napustili i kakva ih kazna očekuje.

Svi ljudi dužni su obavljati namaz, čak i u bolesti i strahu.

Preduslovi, šartovi, za obavljanje namaza su: pravna i stvarna čistoća (čistoća tijela, odijela i mjesta na kojem se obavlja namaz, abdest ili gusul ukoliko je osoba džunup), pokrivanje stidnih mjesta, tako da se ne vide, okretanje prema kibli, gdje god se čovjek nalazio, iskrena namjera prilikom stupanja u namaz, a nakon stupanja u namaz obaveza je ispuniti sve njegove ruknove (sastavnice): kijam (uspravno i mirno stajanje), kiraet (učenje), rukū (pregibanje), sedždu (spuštanje lica ne tle), kadei-ahire (zadnje sjednje) i ne obavljati brzo. Također, ne treba zanemariti sunnete i pohvalne radnje, jer namaz je čovjekova veza sa Gospodarom svih stvorenja, i on je prvo djelo za koje će rob biti pitan na Dan obračuna.

Zato, bojte se Allaha, popravite svoje namaze, pa će Allah popraviti vaša stanja.

Budite smireni dok činite rukū, sedždu, nakon što se podignete sa rukūa i na sjedenju između dvije sedžde, jer narušavanje ovog rukna, tj. smirenosti u namazu, definitivno kvari namaz, a onaj koji klanja namaz bez smirenosti je među onima “čiji će trud u životu na ovome svijetu uzaludan biti, a koji će misliti da je dobro ono što rade”. (El-Kehf, 104)

Duša namaza je skrušenost i predanost, a njegov stub je razmišljanje o onome što se uči na stajanju (kijamu), i o tesbihu, slavljenju i veličanju Allaha, džellešanuhu, na sedždi i rukūu.

Zbog iznimne važnosti namaza, obaveza namaza, za punoljetnu i mentalno zdravu osobu, važi u svim situacijama i okolnostima, nije vezana za određene kompetencije, ne može se za drugog obaviti i nije ga dozvoljeno propustiti čak ni u slučaju borbe.

Onaj ko klanja namaz u džematu time potvrđuje svoju vjeru, a ko zanemari njegovo obavljanje u džematu, bio u pustinji ili na selu, postat će lahak plijen šejtanu.

Zato se bojte Allaha, izvršavajte ono što je naređeno, ostavite ono što je zabranjeno, naređujte svojoj djeci i porodicama da obavljaju i čuvaju namaz, jer vi ste odgovorni za njih, pripremite dovoljnu opskrbu za Dan proživljenja i okupljanja, i neka vas život na ovom svijetu ne zavede i neka vas šejtan u Allaha ne pokoleba.

Uzvišeni kaže: “Naredi čeljadi svojoj da namaz obavljaju i istraj u tome! Mi ne tražimo od tebe da se sam hraniš, Mi ćemo te hraniti! A samo one koji se budu Allaha bojali i grijeha klonili čeka lijep svršetak.” (Taha, 132)

Bojte se Allaha, pokoravajte Mu se, postići ćete dobro i biti sretni na dunjaluku i ahiretu.

Hatim el-Esam, poznati učenjak i pobožnjak, Allah mu se smilovao, upitan je o svom namazu, pa je rekao: “Kada nastupi vrijeme namaza, prvo se abdestim i upotpunim abdest, dođem na mjesto gdje želim klanjati i sjednem tamo dok mi se udovi ne smire. Zatim ustanem da obavim namaz, i ‘postavim’ Kabu između svojih obrva, sirat-ćupriju ispod svojih nogu, Džennet sa svoje desne strane, a Džehennem sa svoje lijeve strane, a Meleka smrti iza sebe. Zamislim kao da je to moj posljednji namaz, i obavljam ga sa nadom i strahom. Jasno izgovorim ‘Allahu ekber’, učim Kur’an razgovijetno i pravilno, pregibam se ponizno, spuštam lice na tlo sa strahopoštovanjem, sve to popratim ihlasom, iskrenošću, a onda ne znam da li će mi biti primljen ili ne.”

Uzvišeni Allah naredio nam je da donosimo salavate i selame na Njegovog plemenitog poslanika, rekavši: “Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega donijeti deset salavata.”


Podijeli ovaj post :

Iz iste kategorije :