event_available
Hatib: dr. Salih ibn Muhammed Alu Talib
3. zul-hidže 1438. po Hidžri / 25. august 2017.
Hvala Allahu, Koji je očistio Svoju kuću od idolopoklonstva, odlikovao je, zaogrnuo je svetošću još od drevnih vremena i učinio da nad njom i oko nje odjekuje glas telbijje – iskrenog odaziva Božijem pozivu.
Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed Njegov poslanik i odabranik, sretan je onaj ko mu se pokorava, a teško onome ko ga zapostavi. Neka je na njega Allahova milost, i na njegovu porodicu, ashabe i sljedbenike i sve one koje je Allah učvrstio na istini do smrti.
O muslimani, bojte se Allaha istinskom bogobojaznošću, jer je bogobojaznost, bar bi to trebala biti, plod svih djela, i onih tjelesnih i srčanih. Težite bogobojaznosti iskrenim nijetom i lijepim djelom. Uzvišeni kaže: “O vjernici, bojte se Allaha i budite s onima koji su iskreni!” (Et-Tevba, 119)
Hodočasnici Allahove Svete kuće i posjetioci Poslanikove džamije, ovo je Allahova Časna kuća, ovo je Njegov zaštićeni, sveti prostor, ovo je mjesto za čijom posjetom žudite čitav svoj život i prema kome se cijeloga života okrećete u svojim molitvama. Ovo su mjesta na kojima je boravio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem. Ovdje je tavafio Džibril. Ovi prostori svjedočili su spuštanju Objave i prvim učenjima Kur’ana. Ovaj grad Allah, džellešanuhu, odabrao je za polaznu tačku i utočište islama, kiblu – pravac okretanja u namazu i centar muslimana. Nijedna od pet temeljnih dužnosti islama nije vezana za određeni prostor, osim hadža koji je je vezan za ovu blagoslovljenu zemlju.
Zahvaljujte Allahu na ispunjenju svojih nadanja, čestitamo vam na ovom prelijepom prizoru i blago vama na postignutom dobru.
O muslimani, islamski ummet nalazi se u odabranom vremenu, najboljim danima u godini, vremenu obavljanja pete islamske dužnosti, u kojem Allah prelazi preko pogreški, prašta grijehe i prima dove. To je vrijeme hadža i prvih deset dana zul-hidžeta, određen i neznatan broj dana.
Hodočašće Allahove Drevne kuće simbol je jedinstva i istinske vjere u jednog Boga, vrijeme obznanjivanja zavjeta i ugovora, čuvanja prava i dostojanstva, zaštite života i imovine. Veličanstvo, ljepota i sjaj ogledaju se u prizoru hodočasnika u Božijem hramu, u stazama pobožnosti, u jedinstvu njihovog stanja, u bjelini njihove odjeće i u njihovom vječnom odazovu: “Lebbejkallahume lebbejke lebbejke la šerike leke lebbejke innel-hamde ven-ni’mete leke vel-mulk la šerike leke! – Odazivam Ti se, Allahu, odazivam; odazivam Ti se, nema boga osim Tebe, Tebi pripada hvala, blagodat i vlast, Ti nemaš druga!”
Pjesnik je rekao:
Odazivam se, a blago onome ko se Njemu odazove
Gospodaru Uzvišenom, u najvišim visinama
onaj ko Mu se odazove i ko Njega bude dozivao neće se razočarati
O, kako su to samo lijepe riječi, na hadžu, Božiji dokaz među ljudima
Svi Ga dozivaju: “Odazivamo Ti se, o Allahu!”
Grudi su uzbuđene zbog dolaska na mjesto za kojim srca žude, oči su zasuzile kada su ugledale svoje nade, srca su prekinula svaku vezu osim s Allahovom milošću, duše su ispunjene čežnjom. Ostavili su, za sobom, dunjaluk i njegovu graju, ukrase i razlike. Sada, svi zajedno, čine Božije izaslanstvo. Uzvišeni kaže: “Da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali.” (El-Hadždž, 28)
Njemu zahvaljuju, tražeći dobrotu i zadovoljstvo svog Gospodara. Okupili su se na najsvetijem mjestu. Uzvišeni kaže: “Prvi hram sagrađen za ljude jeste onaj u Meki, blagoslovljen je on i putokaz svjetovima. U njemu su znamenja očevidna – mjesto na kojem je stajao Ibrahim. I onaj ko uđe u nj treba biti siguran.” (Alu Imran, 96, 97) Žele postići blagoslov posebnog, odabranog vremena, odazivajući se drevnom, i stalno obnavljajućem, pozivu: “‘I oglasi ljudima hadž!’ – dolazit će ti pješke i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjêstā dalekih, da bi koristi imali i da bi u određene dane, prilikom klanja kurbana, kojim ih je Allah opskrbio, Njegovo ime spominjali.” (El-Hadždž, 28) Izvršavaju petu islamsku dužnost. “Hodočastiti Hram dužan je, Allaha radi, svaki onaj koji je u mogućnosti.” (Ali Imran, 97)
Uče telbiju i dovu, nadaju se kabulu kod Allaha, očekuju Njegovu milost i strahuju od Njegove kazne. Na ovim uzvišenjima spušta se Allahova milost, sapiru grijesi i hadžija se vraća svojoj kući čist od grijeha kao na dan kada ga je majka rodila. Nijedno mjesto na svijetu nije odlikovano kao što je odlikovano ovo mjesto.
Znajte, o vjernici, pravu vrijednost i svetost Božije kuće, iskoristite blagoslov mjesta i vremena, u kojem se nalazite, jer vaš Vjerovjesnik kaže: “Ko posjeti ovu kuću, i sačuva se ružnih riječi i griješenja, vratit će se kući čist od grijeha kao od majke rođen.” (Muttefekun alejhi)
Buhari i Muslim također bilježe da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Umra do umre iskupljuje grijehe učinjene između njih, a za hadž mebrur (primljen kod Allaha) nema druge nagrade osim Dženneta.”
Allah primio vaša dobra djela, oprostio vam grijehe i pogreške, upotpunio vaše obrede i ispunio vaše lijepe želje i nadanja.
O muslimani, s Istoka i Zapada, hodočasnici Allahove svete kuće! Dani u kojima se nalazite su odabrano vrijeme za činjenje dobrih i pobožnih djela, mejdan za natjecanje onih koji se žele natjecati u dobročinstvu. Uzvišeni Allah zaklinje se ovim danima u Svojoj časnoj Knjizi: “Tako Mi zore, i deset noći” (El-Fedžr, 1, 2). Trud koji se uloži u njima višestruko je nagrađen, i njihova vrijednost je posebna. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Nema vrednijeg djela od onog učinjenog u ovim danima.” Prisutni upitaše: “Pa čak ni džihad na Allahovom putu?” “Pa čak ni džihad na Allahovom putu, osim čovjeka koji izađe u borbu na Allahovom putu, sa životom i imetkom, i ne vrati ništa od toga”, reče Poslanik. (Buhari)
U Ahmedovoj verziji dodaje se: “Donosite što više tehlila (la ilahe illallah), tekbira (Allahu ekber) i tahmida (elhamdulillahi).”
Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illallah, Allahu ekber, Allahu ekber ve lillahil-hamd.
To su dani koji odgajaju i uče muslimana oživljavanju sunneta, raznovrsnosti ibadeta, vraćanju Allahu i čišćenju duše. Riječi Vjerovjesnika: “Nema vrednijeg djela od onog učinjenog u ovim danima”, obuhvataju sve vrste dobrih djela, koja uzdižu dušu i odgajaju čovjeka da postigne najveće stepene u vjeri, a manifestuje se oslobađanjem duše od strasti i niskih materijalističkih pobuda.
Hodočasnici Allahove Svete kuće, približilo se vrijeme obavljanja hadžskih obreda, i zato je važno da se upoznate sa propisima hadža i pobrinete se za ispravnost vaših djela prije nego što ih učinite. Posvetite se onome zbog čega ste došli, zaposlite svoje duše ibadetima i pobožnim djelima, jer ono što je kod Allaha ne može se postići nemarom. Učite što više dovu, ponizno molite Allaha i spominjite Ga u svim situacijama. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Tavaf oko Kabe, sa’j između Safe i Merve, i bacanje kamenčića, propisani su radi uspostavljanja zikra – spominjanja Allaha.” (Ebu Davud, Tirmizi)
Dok budete boravili na Arefatu, često spominjite Allaha, učite dove, ponizno Ga molite, tražite dobro ovog i budućeg svijeta, budite uporni u svojim dovama, nadajte se oprostu na ovom blagoslovljenom mjestu, jer “hadž je Arefat”, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. On je, također, rekao: “Najbolja dova je dova na dan Arefata a najbolje što sam rekao ja i vjerovjesnici prije mene jeste: “La ilahe illallahu vahdehu la šerike lehu lehul-mulku ve lehul-hamdu ve huve ala kulli šejin kadir. (Nema drugog boga, osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, Njemu pripada sva vlast, Njemu pripada svaka hvala i On je svemoćan)” (Tirmizi)
Za one koji ne obavljaju hadž lijepo je da dan Arefata poste nadajući se da će im Allah oprostiti grijehe prošle i ove godine, kao što se navodi u hadisu koji je prenio Muslim. Aiša, radijallahu anha, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Dan Arefata je dan u kojem Allah oslobodi najviše Svojih robova od Vatre. On im se taj dan približi, a zatim se hvali melekima i kaže: “Šta žele ovi?” (Muslim) Uzvišeni kaže: “A kada pođete sa Arefata, spominjite Allaha kod časnih mjesta; spominjite Njega, jer vam je On ukazao na Pravi put, a prije toga ste bili u zabludi. Zatim krenite odakle kreću ostali ljudi i tražite od Allaha oprosta, jer Allah, uistinu, prašta i samilostan je.” (El-Bekara, 199–200)
Allahu ekber, Allahu ekber, Allahu ekber, la ilahe illallah, Allahu ekber, Allahu ekber ve lillahil-hamd!
Hodočasnici Allahove Svete kuće, neka se ovim časnim mjestima prolamaju vaši tekbiri i telbije, i neka njima poteče krv hadžijskih kurbana, ponizno molite Allaha, s najpotpunijima hvalama i najiskrenijim dovama i hodite ovim stranama i dolinama kao što su hodili vaši časni preci i budite svjesni da se nalazite u svetom prostoru – haremu koji je za svakog muslimana cilj i želja. Obavljajte svoje obrede kao onaj koji je izgubio nadu u povratak i koji zauvijek napušta ove prostore, i činite svoja djela kao onaj koji je čvrsto ubijeđen da će se vratiti svome Gospodaru.
To su samo trenuci koji će iščeznuti i vrijeme koje će brzo proći, a zatim ćete se obreti u vremenu koje nije kao ovo, i na zemlji koja nije kao ova (po vrijednosti), i postat ćete svjesni da je blagoslovljeno vrijeme prošlo, njegovi dani otišli u nepovrat i da su vas putevi vratili na početak.
O muslimani, na ovom mjestu i u ovom prekrasnom ambijentu dušu okružuju značenja islamskog bratstva i zajedništva, a ta značenja su milost i blagodat na koju Uzvišeni Allah podsjeća prve generacije muslimana: “I sjetite se Allahove milosti prema vama kada ste bili jedni drugima neprijatelji, pa je On složio srca vaša i vi ste postali, milošću Njegovom, prijatelji.” (Ali Imran, 103)
Svaki raskol među muslimanima predstavlja povratak u vrijeme džahiljjeta, neznaboštva, i svaki sukob i svađa među njima je “zadah” mračnih vremena i njihov zapah.
Sklad i harmonija temelj su uspjeha i opstanka svake zajednice, a posebno muslimanske, kojoj su oni naređeni i dati na poklon, kao blagodat i milost od Allaha, džellešanuhu.
Svako onaj ko bude uzrokom svađe i podjele među muslimanima porekao je blagodat islamskog bratstva i zajedništva, prihvatio je žišku paganskog žara, izdao je svoj narod i prevario svoj ummet.
Svetinje i blagdani sigurnost su za svakog muslimana, jer su oni uzrok jedinstva u razilaženju i vraćanja povjerenja u sporovima. Ima li blistavijeg prizora od ovog veličanstvenog, imanom – iskrenom vjerom potaknutog, skupa, koji okuplja i spaja islamski ummet i demonstruje njegove izvorne vrijednosti i moral. Uzvišeni kaže: “Onom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža.” (El-Bekara, 197)
Vrijednosti tolerancije, istinskog bratstva, udaljavanja od rasprava i razilaženja, pravednosti i ljubavi, to je istinski obrazac za progres i snagu ummeta, koji nije moguće postići osim jedinstvom i okupljanjem, prevazilaženjem razlika i tolerancijom.
To je hodočašće Kuće koju je Allah učinio utočištem i sigurnim mjestom ljudima, kako bi sredili svoje stanje i zbili svoje redove. Nema jedinstva ummeta bez “islamske pripadnosti” kao ključnog uslova njegove ispravnosti. “Islamska pripadnost” je posebna počast i veliki ponos, makar je “iscrpile” noći i “izmorili” dani, jer islam je vjera kojoj su, s generacije na generaciju, pozivali svi vjerovjesnici, Kur’an je posljednja Božija riječ čovječanstvu, a Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je pečat svih vjerovjesnika i Poslanik Gospodara svjetova.
Kako da ova pripadnost bude utišana, zanemarena i nadjačana ljudskim ovozemaljskim pripadnostima. Gospodaru naš, pruži nam u ovom našem postupku prisebnost, okupi ummet Muhammedov na uputi i sunnetu, sjedini njihova srca, ugasi među njima vatru smutnji, ratova i razilaženja i spusti na njih Svoju milost. Uzvišeni kaže: “Hadž i umru radi Allaha izvršavajte! A ako budete spriječeni, onda kurbane koji vam se nađu pri ruci zakoljite, a glave svoje, dok kurbani ne stignu do mjesta svoga, ne brijte. A onaj među vama koji se razboli ili ga glavobolja muči, neka se postom, ili milostinjom, ili kurbanom iskupi. Kada budete slobodni, obavite umru do hadža i zakoljite kurban do koga možete lahko doći. A onaj ko ga ne nađe neka posti tri dana u danima hadža, i sedam dana po povratku – to jest punih deset dana. To je za onoga koji nije iz Meke. I bojte se Allaha i znajte da On teško kažnjava. Hadž je u određenim mjesecima; onom ko se obaveže da će u njima hadž obavljati nema snošaja sa ženama i nema ružnih riječi, i nema svađe u danima hadža. A za dobro koje učinite Allah zna. I onim, što vam je potrebno za put, snabdijte se. A najbolja opskrba je bogobojaznost. I Mene se bojte, o razumom obdareni!” (El-Bekara, 196, 197)
O muslimani, Allahov prijatelj Ibrahim i njegov sin Ismail boravili su u ovoj dolini, podigli su ovu Kuću, a Ibrahim, alejhis-selam, obavio je hadž i pozvao je ljude da hodočaste Allahovu kuću. Ljudi su se odazvali njegovom pozivu i hodočastili su Božiju kuću, generacija za generacijom, sapirući na njenoj zemlji svoje grijehe i obnavljajući ugovor sa svojim Gospodarom.
Prvi ugovor sa Allahom, džellešanuhu, bio je: ostvaranje tevhida i čuvanje Njegovog prava. Uzvišeni kaže: “I kada smo kao pribježište Ibrahimu pokazali mjesto gdje je Hram, rekli smo: ‘Ne smatraj Nama nikoga ravnim.’” (El-Hadždž, 26)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, poslan je u vremenu u kome je vladala anarhija u politici i moralu, dekadenca u civilizaciji i podučavanju, izgubljenost u ciljevima i težnjama, i pored svega toga prvo ka čemu je usmjerio svoju misiju bio je poziv u tevhid – vjerovanje u jednog Boga i ispravljanje pogrešnih vjerovanja kod svojih novih sljedbenika. Uzvišeni kaže: “Reci: ‘Klanjanje moje, i obredi moji, i život moj, i smrt moja doista su posvećeni Allahu, Gospodaru svjetova, koji nema saučesnika; to mi je naređeno i ja sam prvi musliman.’” (El-En’am, 162, 163)
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, cijeli svoj život, do posljednjeg daha, posvetio je uspostavljanju, utemeljenju tevhida, njegovoj odbrani od svih nasrtaja, upozoravanju na ono što ga narušava i poništava i dostavljanju Objave. Uzvišeni kaže: “I, pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne može ni koristiti ni nauditi, jer ako bi to uradio bio bi, uistinu, nevjernik. Ako ti Allah dade kakvu nevolju, niko je osim Njega ne može otkloniti, a ako ti zaželi dobro – pa, niko ne može blagodat Njegovu spriječiti; On njome nagrađuje onoga koga hoće od robova Svojih; On prašta i milostiv je!” (Junus, 106, 107); “Vi se, mimo Allaha, kumirima klanjate i laži smišljate. Oni kojima se vi, mimo Allaha, klanjate ne mogu vas nikakvom hranom nahraniti; vi hranu od Allaha trážite i Njemu se klanjajte i Njemu zahvalni budite! – Njemu ćete se vratiti!” (El-Ankebut, 17); “Ko je u većoj zabludi od onih koji se, umjesto Allahu, klanjaju onima koji im se do Sudnjeg dana neće odazvati i koji su prema njihovim molbama ravnodušni. Kada ljudi budu sabrani, oni će im biti neprijatelji i poreći će da su im se klanjali.” (El-Ahkaf, 5, 6)
Dok je gradio Kabu, Ibrahim, alejhis-selam, molio je Allaha: “Gospodaru naš, učini nas dvojicu Tebi odanim, i porod naš neka bude odan Tebi, i pokaži nam obrede naše.” (El-Bekara, 128)
Islam je pokornost Allahu, predanost Njemu u izvršavanju njegovih propisa i odricanje od širka i njegovih sljedbenika.
Riječima: “Pokaži nam obrede naše”, utemeljuje se “ispravnost” i obaveza slijeđenja šerijata kao jednog od osnovnih vrjednosnih kriterija. Neka vaša vjera bude iskrena i vodite brigu o svojim djelima i namjerama.
Hadž se ne smije pretvoriti u ono što se kosi sa njegovim intencijama: nema poziva osim poziva u tevhid – obožavanje Allaha Jedinog, nema slogana osim slogana tevhida i sunneta. Islam je Allahova vjera i šerijat je Njegov vjerozakon.
Obaveza je onoga, do koga dođu Allahove riječi i Poslanikov sunnet, da slijedi istinu i odbaci sve ostalo. Ničije riječi ne smiju se staviti ispred Kur’ana i sunneta, ma ko on bio. Uzvišeni Allah kaže: “Neka se pripaze oni koji postupaju suprotno naređenju Njegovu, da ih iskušenje kakvo ne stigne ili da ih patnja bolna ne snađe.” (En-Nur, 63) Ummet je onoliko slab koliko su u njemu zastupljene novotarije i slijeđenje strasti.
Hodočasnici Allahove kuće, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, imao je posebna vremena i mjesta na kojima je više vremena provodio u dovi, i preporučuje se svakom muslimanu da ga slijedi u tome, a to su: dan Arefata, a posebno pred kraj dana; poslije sabah-namaza na Muzdelifi, sve dok se dobro ne razdani; nakon bacanja kamenčića na prvo i drugo džemre u danima tešrika i na Safi i Mervi.
Trudite se da izvršite svoje obrede na propisan način, bojte se Allaha u onome što radite i izostavljate, budite iskreni u svojim djelima, slijedite uputu i sunnet, klonite se svega što može “okrnjiti” vaš hadž i umanjiti njegovu vrijednost, budite blagi, smireni i samilosni prema vašoj braći muslimanima, a posebno u velikim gužvama, u toku tavafa i bacanja kamenčića, na ulazima u Mesdžidul-haram, i vodite računa o svetosti ibadeta i uzvišenosti trenutka.
Znajte da ova država, njeno vođstvo, organi i institucije ulažu velike napore u pružanju najboljih usluga i olakšavanju hadža svim hodočasnicima. Cjelokupna organizacija i sistem hadža napravljeni su tako da služe vašim interesima i svi ovi napori su isključivo radi vas. Držite se uputstava, slijedite propisane procedure i budite svjesni, svakog trenutka, gdje se nalazite i zbog čega ste ovdje.
Budite najbolji što možete, u ponašanju i moralu, trudite se, težite cilju ili blizu njega, ohrabrujte i ulijevajte nadu, jer ste došli u goste Plemenitom Gospodaru. Neka vaš hadž bude mebrur, vaš trud nagrađen i vaši grijesi oprošteni.
Donosite salavate i selame na najbolje stvorenje i najčišćeg čovjeka Muhammeda ibn Abdullaha, sallallahu alejhi ve sellem.
Allah podario blagoslov meni i vama u Kur’anu i sunnetu, i okoristio nas njihovim ajetima i mudrošću. Rekoh ovo i od Allaha tražim oprost za sebe i za vas.
