Savjeti i opomene za svakog muslimana (Medina)

Hatib: dr Abdulmuhsin ibn Muhammed el-Kasim

21. zul-hidže 1440. po Hidžri / 23. august 2019.

Hvala Allahu, Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo, i Njemu se utječemo od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti.

Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, neka su na njega Allahova milost, blagoslov i mir, i na njegovu porodicu, i ashabe. Bojte se Allaha onako kako Ga se treba bojati, i držite se čvrstog užeta islama.

O muslimani, Allah, džellešanuhu, iz Svoje dobrote prema ljudima, propisao je različite vrste i oblike ibadeta, neki su srčani, a neki tjelesni, i cjelokupna građevina islama i imana zasnovana je na tom principu. Hadžije su se vratili svojim kućama s časnih mjesta i od Allahove svete kuće, nakon najdužeg obavljanja jednog tjelesnog ibadeta u islamu.

Šejhul-islam Ibn Tejmijja, Allah mu se smilovao, rekao je: “Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, postavio je Ebu Bekra, radijallahu anhu, na čelo prve organizovane grupe hadžija, koja je na hadž otišla iz Medine. Znanje o obredima hadža jedno je od najpreciznijih, u oblasti ibadata – obredoslovlja, i da Ebu Bekr, radijallahu anhu, nije posjedovao tu širinu u poznavanju propisa, Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ne bi ga postavio na čelo ove grupe, devete godine po Hidžri, i povjerio mu ovaj veliki emanet – podučavanje ljudi propisima hadža.”

Na hadžu se manifestuje veličina islama, a posebno u okupljanju različitih naroda i nacija na jednoj istini i riječi islama. Allah, džellešanuhu, pokazuje ljudima znamenja koja potvrđuju istinitost poslanstva Njegovih poslanika. Ibrahim, alejhis-selam, molio je svoga Gospodara: “… zato učini da srca nekih ljudi čeznu za njima” (Ibrahim, 37).

Allah, džellešanuhu, uslišio je njegovu dovu i obavijestio je o dolasku ljudi: “… pješke i na kamilama iznurenim; dolazit će iz mjesta dalekih” (El-Hadždž, 27).

Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, rekao je: “Nema nijednog pripadnika islama a da ne čezne za viđenjem Kabe i obavljanjem tavafa. Ljudi se upućuju prema njoj iz svih pravaca i krajeva.”

Onaj ko bude iskren prema Allahu, Allah će uslišiti njegovu dovu, makar i nakon njegove smrti. Svake godine vidimo tragove Ibrahimove, alejhis-selam, dove i poziva – veliki broj muslimana odaziva se njegovom pozivu i hodočaste, i pored svih napora, “neplodnu” dolinu, kako bi svoju potrebu za Allahom iskazali stajanjem na Arefatu i drugim mjestima na kojima se obavljaju hadžski obredi, i poniznim i predanim izvršavanjem Njegovih propisa, oblačenjem ihrama i brijanjem glave. Allah, slavljen neka je, obećao je da će čuvati i štititi ovu vjeru, i mi vidimo da je ona, bez obzira na veliku vremensku distancu, od njenog nastanka pa do danas, na različite okolnosti kroz koje je prošla, blagostanje i siromaštvo, mnoštvo ratova i smutnji, ostala čista, cjelovita i jasna, kao da je Objava spuštena danas. Hadžije svake godine oblače istu odjeću koju je oblačio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, a koja se sastoji od gornjeg i donjeg ogrtača, izgovaraju istu telbiju, bacaju kamenčiće na džemretima kao što je on bacao i obilaze Kabu kao što ju je on obilazio.

Naš vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, strpio se na neugodnostima i iskušenjima, kako bi njegov ummet uživao u Allahovoj uputi. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je Aiši, radijallahu anha: “O Aiša, svašta sam doživio od tvoga naroda.” (Buhari)

Ashabi, radijallahu anhum, napustili su svoje domove i razišli su su se po svijetu s ciljem pronošenja Vjerovjesnikove poslanice i njenog dostavljanja s punom ozbiljnošću i odgovornošću.

Svaki musliman dužan je ispunjavati Poslanikova, sallallahu alejhi ve sellem, prava, zbog svega onoga što je učinio za ovu vjeru, tako što će ga voljeti i slijediti Njegov sunnet, i ispunjavati prava njegovih ashaba, a ona su: ljubav prema njima, dova Allahu da bude zadovoljan njima i čuvanje njihove časti i dostojanstva.

Iskrenost prema Allahu, u svakom djelu, temeljni je uslov da hadž bude primljen kod Allaha. Allah je neovisan i silan, i ne prima djelo kojim se ne traži Njegovo lice, gledanje u Njega na Sudnjem danu. Poslanik, alejhis-selam, rekao je : “Allah prima samo ona djela koja su učinjena iskreno radi Njega i kojima se želi Njegovo lice.” (Ebu Davud)

Ko u svoj ibadet unese rijaluk, pretvaranje, ili želju za hvalom i ugledom, Njegov ibadet neće biti primljen kod Allaha, i od njega će imati samo umor i napor. Uzvišeni u hadisi-kudsiju kaže: “Ja sam najneovisniji od toga da Mi se iko kao drug pripisuje. Ko uradi neko djelo, i u njemu Mi pripiše druga, ostavit ću i njega i onoga koga mi je pripisao.” (Ahmed)

Ko iskreno, radi Allaha, uradi djelo, Allah će primiti njegovo djelo i umnogostručiti njegovu nagradu.” Uzvišeni kaže: “A Allah će onome kome hoće dati i više.” (El-Bekara, 261)

Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, rekao je: “Tj. shodno stepenu iskrenosti u njegovom djelu.”

Ko bude slijedio Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u načinu obavljanja hadža, trebao bi ga slijediti i u ostalim stvarima, to je put pobjede i uspjeha.Uzvišeni kaže: “…pa ako mu budete poslušni, bit ćete na Pravom putu” (En-Nur, 54).

Slijeđenje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, uzrok je spasa i zaštite od smutnji. Poslanik, alejhis-selam, rekao je: “Ostavio sam vam dvije stvari, ako ih se budete držali, nikada nećete zalutati: Allahovu Knjigu i svoj sunnet.” (Muslim)

Blagodati se uvećavaju zahvalnošću, i onaj ko obavi ibadet, i zahvali Allahu na njegovom obavljanju, Allah, džellešanuhu, olakšat će mu drugi ibadet, poslije toga, kako bi postigao nagradu. Uzvišeni kaže: “A one koji su na Pravome putu On će i dalje voditi i nadahnut će ih kako će se Vatre sačuvati.” (Muhammed, 17)

Jedan od znakova primanja dobrog djela kod Allaha, džellešanuhu, jeste činjenje drugog dobrog djela nakon njega. Seid ibn Džubjer, Allah mu se smilovao, rekao je: “Nagrada za dobro djelo je novo dobro djelo, poslije njega, a kazna za grijeh je novi grijeh, poslije njega.”

Kada musliman završi jedan ibadet, započet će drugi, kao što kaže Uzvišeni: “A kad završiš, molitvi se predaj” (Eš-Šerh, 7).

Ibn Dževzi, Allah mu se smilovao, rekao je: “Tj. neka dobro djelo postane tvoja navika.”

Ibadet ne može prekinuti ništa osim smrti. Uzvišeni kaže: “… i sve dok si živ, Gospodaru svome se klanjaj!” (El-Hidžr, 99).

Kada musliman učini dobro djelo, obavezan je čuvati ga, a najvažnije što može učiniti na tom planu jeste da se čuva širka – pripisivanja druga Allahu, jer širk poništava dobra djela. Uzvišeni kaže: “A tebi, i onima prije tebe objavljeno je: Ako budeš druge Allahu ravnim smatrao, tvoja djela će sigurno propasti, a ti ćeš izgubljen biti.” (Ez-Zumer, 65).

Ibn Kajjim je rekao: “Kada Allah želi Svome robu dobro, On iz njegovog srca odstrani želju za isticanjem dobrih djela koja učini i spriječi njegov jezik da priča o njima, a uposli ih time da se zabave svojim grijesima.”

Traženje od Allaha da primi naša dobra djela ukazuje na iskrenost imana. Ibrahim, alejhis-selam, sagradio je Kabu a onda je molio Allaha: “I dok su Ibrahim i Ismail temelje Hrama podizali, oni su molili: ‘Gospodaru naš, primi od nas, jer Ti, uistinu, sve čuješ i sve znaš!’” (El-Bekara, 127)

Ustrajnost i čvrstina na Pravom putu spada u najvažnije i najvrednije stvari. Jedna od Vjerovjesnikovih, sallallahu alejhi ve sellem, dova bila je: “Učvrsti nas u Svojoj vjeri.” (Ibn Madža)

Onaj ko se odazove Allahu, na hadžu, čistim tevhidom – vjerom u Njegovu jednoću, i ko Ga bude veličao u danima Bajrama, obavezan je ispuniti svoje obećanje dato Allahu da neće upućivati dove i da se neće utjecati nikom drugom osim Njemu, da neće obilaziti nijedno drugo mjesto, osim Kabu. Uzvišeni kaže: “A oni kojima se, pored Njega, klanjate ne posjeduju ništa.” (Fatir, 13)

Ko svoje srce istinski usmjeri k Allahu, On će ga pomoći i uputiti. Uzvišeni kaže: “One koji se budu zbog Nas borili Mi ćemo, sigurno, putevima koji Nama vode uputiti.” (El-Ankebut, 69)

Posjeta Medine nije uslov ispravnosti hadža, ali je posjeta Poslanikove džamije, s nijetom ibadeta, sunnet, koji je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučio hadžiji i onome ko nije na hadžu, radi obavljanja namaza u njemu, a Poslanikova džamija je jedna od tri džamije koje je dozvoljeno posjetiti s nijetom ibadeta. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Putovanje se ne poduzima”, tj. ne putuje se s nijetom ibadeta, “osim radi posjete tri džamije: ove moje džamije, Mesdžidul-harama i Mesdžidul-Aksaa.” (Buhari i Muslim)

Namaz u Poslanikovoj džamiji vredniji je od hiljadu namaza u nekoj drugoj džamiji, osim u Medsdžidul-haramu. Ko posjeti Medinu, otići će do Poslanikovog mezara i mezara njegove dvojice ashaba Ebu Bekra i Omera, radijallahu anhuma, i poselamiti ih. P

ropisano je, također, da posjeti džamiju u Kubau, na osnovu rıječı Poslanıka, sallallahu alejhi ve sellem: “Ko se abdesti u svojoj kući, a zatim klanja u džamiji u Kubau, imat će nagradu umre.” (Ibn Madža)

Posjetit će i mezarje Bekija i šehidsko mezarje na Uhudu, kako bi proučio dovu za njih, uzeo pouku i prisjetio se ahireta. Mrtvac ne može nikome korist pribaviti niti od njega štetu otkloniti, za njega se ne treba vezivati u bilo kom smislu, jedino je ispravno za njega moliti Allahov oprost i zadovoljstvo, a onaj za koga moliš, njemu se ne moli pored Allaha. Uzvišeni kaže: “… i, pored Allaha, ne moli se onome ko ti ne može ni koristiti ni nauditi, jer ako bi to uradio, bio bi uistinu, nevjernik.” (Junus, 106)

O muslimani, upućen i nadahnut je onaj koji ulaže trud u pokornosti svome Gospodaru, slijedi uputu svoga Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, obračunava svoju dušu zbog onoga što čini u ovodunjalučkom životu i žuri s činjenjem dobrih djela.

Život muslimana obnavlja se s okončanjem svakog dobrog djela i pokornosti, a za ibadet hadža postoji obećanje da će se onaj ko ga obavi vratiti svojoj kući s potpuno novom i čistom stranicom svojih djela, kao na dan kada ga je majka rodila.

Blago onome ko je otvorio novu stranicu sa svojim Gospodarom nakon hadža, i svakog dana, kako bi postigao Allahovo zadovoljstvo i Džennet. Uzvišeni kaže: “… i nastojte zaslužiti oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje.” (Ali Imran, 133)

O muslimani, ko obavi hadž, trebao bi, nakon izvršenja ovog vjerskog temelja, čuvati svoju stranicu bijelom i čistom, i biti uzor drugima u dobroti, ustrajnosti na Pravom putu, vjerskoj naobrazbi i obavljanju namaza u džematu u Allahovim kućama, i da poziva druge k Allahu, mudro i lijepim savjetom, počevši od svojih bližnjih, i da bude iskren u svom pozivu i svim svojim djelima.

Zatim, znajte da vam je Allah, džellešanuhu, naredio da donosite salavate i selame na Njegovog Vjerovjesnika u Svojoj mudroj Objavi: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)

Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom.

Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.


Podijeli ovaj post :

Iz iste kategorije :