Opomene i pouke prirodnih katastrofa i iskušenja (Medina)

Hatib: dr. Husejn ibn Abdulaziz Alu Šejh

7. rebiul-evvel 1445. po Hidžri / 22. septembar 2023.

Hvala Allahu u blagostanju i iskušenju. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Uzvišenog, i svjedočim da je naš vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, odabrani vjerovjesnik, Allahu moj, smiluj se, spasi i blagoslovi ga, i njegovu časnu porodicu i ashabe.

O vjernici, oporučujem sebi i vama bogobojaznost. Uzvišeni kaže: “… a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći i opskrbit će ga odakle se i ne nada; onome koji se u Allaha uzda, On mu je dosta.” (Et-Talak, 2–3)

“A onome ko se Allaha boji, On će sve što mu treba učiniti dostupnim.” (Et-Talak, 4)

“A onome ko se bude Allaha bojao – On će preko ružnih postupaka njegovih preći i još mu veliku nagradu dati.” (Et-Talak, 5)

Od temelja vjerovanja i njegovih uzvišenih stupova jeste vjerovanje u kader – određenje, sudbinu.

Sve stvari dešavaju se Njegovim određenjem, Njegovim sveobuhvatnim znanjem i izvršujućom voljom. On je Stvoritelj svega, zapisao je ono što je bilo i ono što će biti. Obaveza je muslimana da vjeruje u određenje svake stvari, dobre ili loše, slatke ili gorke, korisne ili štetne. U Njegovoj vlasti ne događa se ništa osim ono što On želi, a On neće nikome od Svojih robova nepravdu učiniti. Uzvišeni kaže: “Mi doista sve s određenjem stvaramo.” (El-Kamer, 49)

Iskušenja koja se događaju stvorenjima nose u sebi božanske mudrosti, koje ljudi ne mogu ni zamisliti, i ne mogu ih obujmiti svojim razumom. U Allahovom kaderu, određenju, nebrojene su mudrosti i koristi, jer je kader nešto poput Allahovog atributa, svojstva, i Njegovih djela koja su svojstvena Njegovom biću (zātu), svi oni su čisto dobro, a zlo se može desiti u onome što je određeno i što se dešava u stvarnosti, a ne u Njegovom djelu.

Svaki musliman, gdje god bio, s bolom u srcu prima vijest o prirodnim katastrofama koje se dešavaju u muslimanskim zemljama, razornim zemljotresima, uništavajućim olujama i poplavama, hvala Allahu na onome što je odredio i odlučio, i nećemo reći ništa osim ono čime je naš Gospodar zadovoljan. Allahu moj, smiluj se umrlima, pomozi preživjelima i zacijeli rane u njihovim srcima, nadoknadi im izgubljena dobra i vrati radost u njihove živote, u sadašnjosti i budućnosti.

O vjernici, kada muslimana zadesi iskušenje, pa se strpi i nada se nagradi, Allah mu obećava najveće i najuzvišenije deredže. Uzvišeni kaže: “Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine. A ti obraduj izdržljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: ‘Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!’ Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravome putu!” (El-Bekara, 155–157)

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čudan li je primjer vjernika, njemu je uvijek dobro, a to nije slučaj ni s kim drugim osim s vjernikom. Ako ga zadesi kakvo dobro, zahvali Allahu, i bude mu dobro, a ako ga zadesi kakvo zlo, strpi se, i bude mu opet dobro.” (Buhari i Muslim)

O vjernici, sve što je veće iskušenje, veća je i nagrada kod Allaha. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zaista je veličina nagrade srazmjerna veličini iskušenja, i kada Allah zavoli neki narod, On ga stavi na kušnju, pa ko bude zadovoljan time, njemu pripada Allahovo zadovoljstvo, a ko se bude srdio zbog toga, njemu pripada srdžba.” (Tirmizi sa dobrim lancem prenosilaca)

Strpljivost (sabur) i zadovoljstvo Allahovim određenjem olakšavaju iskušenja, daju utjehu duši i smiruju srca. “Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi, a On će srce onoga koji u Allaha vjeruje uputiti – Allah sve dobro zna.” (Et-Tegabun, 11)

Od božanskih mudrosti u iskušenjima i nedaćama je i ta da Allah njima iskupljuje loša djela i briše grijehe Svom robu muslimanu. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Vjernika ne ubode ni trn, ili neka nevolja veća od toga, a da mu Allah, zbog toga, ne podigne deredžu ili obriše jedan grijeh.” (Buhari i Muslim) A ima li čovjeka koji je čist od grijeha i pogreški?

Kakav će to samo uspjeh biti kada rob sretne svoga Gospodara bez ijednog grijeha? Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Vjernika neće snaći teškoća, ni umor, ni bolest, ni tuga, ni neugodnost, pa čak ni briga koja ga zaokupira, a da mu Allah time neće iskupiti njegove grijehe.” (Buhari i Muslim)

Tirmizi bilježi sa vjerodostojnim lancem prenosilaca da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vjerniku će se neprestano dešavati iskušenja, njemu samom, njegovoj djeci i imetku, sve dok ne sretne Allaha bez ijednog grijeha.”

Poštovani vjernici, strpite se na onome što vam je Allah odredio, i znajte da je Allah za vas pripremio, u svakom iskušenju, obilno dobro i najljepšu završnicu. Uzvišeni kaže: “Samo oni koji budu strpljivi bit će bez računa nagrađeni.” (Ez-Zumer, 10) Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Kome Allah želi dobro, iskuša ga.” (Buhari)

O vjernici, iskušenje nedaćama, na najbolji način, otkriva suštinu ovog svijeta, koji je ispunjen teškoćama, iskušenjima, nedaćama, trudom, umorom, brigom i tugom.

Allah, džellešanuhu, učinio je iskušenja Svojom nepromjenjivom božanskom zakonitošću koja se provodi u životu na ovom svijetu. Uzvišeni kaže: “Svako živo biće smrt će okusiti! Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.” (El-Enbija, 35)

Ahiretska kuća je isključivo za bogobojazne, Džennet u kojem nema brige, ni umora, ni ispita, ni iskušenja, molimo Allaha da nas obaspe Svojim dobrom. “Život na ovome svijetu nije ništa drugo do zabava i igra, a samo onaj svijet je – život, kad bi samo oni znali!” (El-Ankebut, 64)

Svjestan i dalekovidan na ovom svijetu je onaj ko da prednost ahiretu nad ovim prolaznim svjetom, a upućen je onaj čija glavna briga i cilj bude ahiretska kuća. “Ali, vi više život na ovom svijetu volite, a onaj svijet je bolji i vječan je.” (El-A’la, 16–17)

O ljudi, iskušenja i nedaće uče ljude da su slabi i nemoćni, i da sva snaga i moć pripadaju Allahu, i zato je važno da iz njih crpimo pouke koje nam otkrivaju našu bit i suštinu. Robovi imaju veliku potrebu da se ponize, predaju i skruše pred svojim Gospodarom i da Ga potpuno obožavaju, sa čežnjom, traženjem Njegovog utočišta i pokornošću. “I Mi nijednog vjerovjesnika u neki grad nismo poslali a da stanovnike njegove neimaštinom i bolešću nismo kaznili da bi se pokajali.” (El-A’raf, 94)

Allahu moj, utječemo Ti se od teških, iscrpljujućih iskušenja, od nesreće koja će nas upropastiti, od zlog određenja i od zluradosti neprijatelja.

Allahova je milost, veliko dobro i plemenitost prema Njegovim robovima vjernicima, to što im je olakšao iskušenja, obećavši im veliku nagradu, a o kojoj nas je obavijestio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, koji je rekao: “Petero su šehidi: umrli od kuge, umrli od stomačne bolesti, utopljenik, umrli pod ruševinama i onaj ko pogine u borbi na Allahovom putu.” (Buhari i Muslim)

Učenjaci kažu: “Izuzev poginulog u borbi, svi ostali imaju nagradu šehida, ali se gasule i klanja im se dženaza.”

Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56) 


Podijeli ovaj post :

Iz iste kategorije :