Opasnost predavanja dunjaluku i vrijednost prvih deset dana zul-hidžeta (Medina)

Hatib: dr. Salah ibn Muhammed el-Budejr

29. zul-kade 1442. po Hidžri / 9. juli 2021.

Hvala Allahu Koji nas obasipa obilnim dobrima i Koji nas je smjestio u okrilje Svoje plemenitosti i počastio ugodnim životom. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema i Koji se raduje pokajanju Svog vjernog, poniznog i predanog roba, i svjedočim da je naš vjerovjesnik i prvak Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, plemenitog roda i porijekla, neka su na njega Allahov blagoslov, mir i spas i na njegovu porodicu i ashabe, i molimo Ga da salavatima na Njegovog odabranika postignemo najbolju i najveću nagradu.

O muslimani, bojte se Allaha, ono što je bilo jučer je pouka, danas je djelo, a sutra je nada. Uzvišeni kaže: “O vjernici, bojte se Allaha onako kako se treba bojati i umirite samo kao muslimani!” (Ali Imran, 102)

O muslimani, prolaze jutra i večeri, sustižu nas rokovi i smrtni časovi, a naše živote pomućuju iskušenja i nedaće. Ne priklanjajte se dunjaluku čiji je dobitak zapravo gubitak, koji ne traje vječno i koji se, u suštini, svodi na prelazak iz stanja u stanje i putovanje. Koliko je samo dunjaluk donio radosti pa žalosti, dobra pa zla, svjetlosti pa tame, i koliko je bilo bogatih, koji su uživali u nježnoj odjeći, ugodnoj i prijatnoj hrani, raskošnim jahalicama, pa se vrijemo okrenulo protiv njih i osjetili su na svojim leđima svu težinu iskušenja, i koliko je uglednih koji su nakon ponosa iskusili svu gorčinu poniženja, i postali predmetom ljudskog sažaljenja nakon zavisti!

O vi koji skupljate ruševine i grijehe dunjaluka, neka vas ne obmanu užitak i lagodnost i neka vas ne baci u zaborav vrijeme koje vam je dato. Ni slučajno nemojte misliti da dunjaluk neće proći i ne računajte da darovi neće presušiti, uzmite pouku iz života onih koji su utonuli u griješenje, zanemarili savjet, uzoholili se nad opomenom,  bili nezahvalni i neposlušni, a Allah im je otvorio raskoši i radosti dunjaluka, pa su pomislili da blagodati nikada neće nestati, uzoholili i uzobijestili se, pa ih je Allah uništio iz korijena i izbrisao svaki njihov trag. Uzvišeni kaže: “I kada bi zaboravili ono čime su opominjani, Mi bismo im kapije svega otvorili; a kad bi se onome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili.” (El-En’am, 44)

Katada je rekao: “To je narod koji se oglušio o Allahovu naredbu, a Allah nikada nije kaznio neki narod osim kada bi se on prepustio nemaru, samoobmani i užicima, i zato ne dozvolite da vas šejtan u Allaha pokoleba, jer šejtan može pokolebati samo prave grešnike i nevjernike.

Neki su učenjaci kazali: “Allah se smilovao čovjeku koji razmišlja o ovom ajetu: “… a kad bi se onome što im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i oni bi odjednom svaku nadu izgubili.” (El-En’am, 44) Muhammed ibn Nadr el-Harisi rekao je: “Ovima je dato dvadeset godina.”

Ukba ibn Amir, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Kada vidiš da Allah Svome robu daje dunjalučke blagodati, koje on voli, i pored grijeha koje čini, znaj da je to istidradž – približavanje kazni kako bi se njegovi grijesi povećali.” (Ahmed) Hasan el-Basri, Allah mu se smilovao, rekao je: “Tako mi Allaha, nema nijednog čovjeka kome je Allah dao dobra ovog svijeta, a on se nije pobojao da bi to mogla biti zamka”, tj. bio je siguran da ga Allah neće kazniti, “a da se njegovo djelo nije umanjilo i njegovo viđenje i razumijevanje oslabilo.”

Sufjan es-Sevri, Allah mu se smilovao, o riječima Uzvišenog: “A one koji Naše riječi poriču Mi ćemo malo-pomalo, a da oni neće ni znati, u propast voditi” (El-A’raf, 182), rekao je: “Obasipat ćemo ih blagodatima i učinit ćemo da zaborave zahvaliti Onome Ko im je dao te blagodati.”

Hasan el-Basri, Allah mu se smilovao, rekao je: “Koliko je onih koje Allah vodi njihovoj propasti a da oni toga nisu ni svjesni, misle da im se ništa neće desiti ako žive u blagodatima.

Koliko je onih koje je obmanula hvala ili to što je Allah sakrio njihove grijehe!” Kakva li je nesreća onih kojima je Allah davao obilne blagodati, jedne iza drugih, a oni Mu nisu zahvaljivali i nisu oprost od Njega tražili, pa ih je snašla Njegova kazna i oduzete su im blagodati! Kakva li je tuga onih koji će se probuditi iz nemara tek nakon što rok za pokajanje istekne i vrijeme pokajanja prođe?! Sjećajte trenutka odlaska sa ovog svijeta, susreta sa Allahom i izlaganja djela, Dana obračuna i ispunjenja onoga što je nagoviješteno i dijeljenja listova u kojima je zapisano i “koliko je trun” i “koliko je zrno gorušice”, dana u kome od koristi neće biti brižni otac, niti brat, niti prijatelj.

Sjećajte se dana “kada će čovjek od brata svoga pobjeći i od majke svoje i od oca svoga i od druge svoje i od sinova svojih – toga Dana će se svaki čovjek samo o sebi brinuti” (Abese, 34–37).

Kakva će to samo zauzetost i strahota biti da nikome neće biti na umu rodbinske ni prijateljske veze, jedino što će biti na umu jeste bježanje i briga za sebe, zbog težine samog prizora i naglog mijenjanja situacije.

Ikrima je rekao: “Čovjek će sresti svoju suprugu i upitati je: ‘O ti, ta i ta, kakav sam ti muž bio?’, a ona će reći: ‘Bio si dobar muž’, pa će nabrajati njegove vrline, koliko god bude mogla. On će joj tada reći: ‘Želim da mi pokloniš samo jedno dobro djelo, možda me ono spasi od ovoga što vidiš’, a ona će mu reći: ‘Kako je samo malo to što tražiš, ali ja ti ne mogu dati ništa, jer se bojim onoga čega se i ti bojiš.’ Otac će sresti svoga sina, objesiti mu se o vrat i upitati ga: ‘Kakav sam ti bio otac?’, a on će samo pohvalno govoriti o njemu. Nakon toga otac će upitati: ‘Sine moj, potrebno mi je samo jedno zrno tvojih dobrih djela, možda me ono spasi od ovoga što vidiš?’ Sin će reći: ‘Oče moj, kako je samo malo to što tražiš, ali ja se bojim onoga čega se i ti bojiš, i zbog toga ti ne mogu ništa dati.’

O muslimani, bojte se Allaha! Onaj ko svoje dunjalučke dane protraći u nemaru i neznanju, i čiji listovi budu ispunjeni tovarima i grijesima, njegov kraj, sutra u kaburu, bit će kajanje, osim ako mu se smiluje Onaj Koji je od milostivih najmilostiviji. Koliko ima umrlih kojima se grijesi pišu i nakon smrti, a koliko je umrlih kojima se dobra djela pišu i nakon smrti! Kakvo je stanje onoga ko je prestao disati, a njegovi grijesi nisu prestali? Kakvo je stanje onoga koji više nije među živima, a njegova dobra djela i dalje teku?

Nemojte ići putem propalica, i ne hvatajte se u zamku varalica. Utječite se Allahu i sklonite se u Njegovo okrilje od šejtanskih smicalica, jer je traženje Njegove zaštite i utočišta temelj upute i poputnina za spas od zablude.

O muslimani, bojte se Allaha, budite svjesni Njegovog nadzora, pokoravajte Mu se i nemojte Mu biti nepokorni. “O vjernici, bojte se Allaha i budite sa onima koji su iskreni.” (Et-Tevba, 119)

O muslimani, nastupilo je deset odabranih i blagoslovljenih dana, koji su stjecište dobra i blagoslova, najbolji i najvredniji dani u godini, kojima se Allah zaklinje, zbog njihove odabranosti nad drugim danima.

Uzvišeni kaže: “… i deset noći…” (El-Fedžr, 2) To je deset prvih dana mjeseca zul-hidžeta. Potvrđena je odabranost dobrih djela u ovim danima nad djelima u drugim danima. U veličanstvenom i blagoslovljenom hadisu koji prenosi Ibn Abbas, radijallahu anhuma, navodi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nema dana u kojima su dobra djela draža Allahu od ovih deset dana.” Prisutni su upitali: “Allahov Poslaniče, pa čak ni borba na Allahovom putu?”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče: “Pa čak ni borba na Allahovom putu, osim čovjeka koji je izašao u borbu sa životom i imetkom, i ništa od toga nije vratio.” (Buhari, Tirmizi i Ebu Davud) To su najbolji i najvredniji dani, u pogledu mjesta i vremena, i u njima izgovarajte što više tekbira (Allahu ekber), tahmida (elhamdulillah) i tehlila (la ilahe illallah), i požurite s činjenjem raznovrsnih dobrih djela, i iskoristite ih prije nego što prođu.

Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56) 

Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.


Podijeli ovaj post :

Iz iste kategorije :