event_available
Hvala Allahu, Silnom, Oprostitelju, Koji noću zamjenjuje dan i danom zamjenjuje noć, a zaista je u tome pouka za one koji pouku primaju. Hvalim svoga Gospodara i zahvaljujem Mu na blagodatima, vidljivim i nevidljivim, koje niko, osim Njega, ne može pobrojati. Neka su sveta imena našeg Gospodara i uzvišena Njegova svojstva. Nema boga osim Allaha, Jedinog, Svemoćnog. Svjedočim da je naš vjerovjesnik i prvak Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, koji je vjernike obradovao Allahovom milošću i Džennetom, i upozorio na dunjalučku kaznu i vatru. Allahu moj, smiluj se, spasi i blagoslovi Svoga roba i poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovu porodicu i čestite ashabe. Bojte se Allaha, tražite Njegovo zadovoljstvo i čuvajte se Njegove srdžbe i kazne. Uzvišeni kaže: “Gospodar tvoj stvara šta hoće, i On odabira. Oni nemaju pravo birati. Hvaljen neka je Allah i vrlo visoko iznad onih koje s njim izjednačuju!” (El-Kasas, 68)
Gospodar, Uzvišeni, stvorio je stvorenja Svojom moći, znanjem, mudrošću i milošću, i stvorio je ovaj nepregledni kosmos, i odredio mu rok do kojeg će trajati, i koji neće preći, i stvorio je u ovom vidljivom svijetu uzroke i ono što će se desiti kao rezultat tih uzroka. On je Stvoritelj uzroka i posljedica. Šta On hoće, to će biti, a šta On neće, to neće biti.
Uzvišeni Allah kaže: “Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim, u Njega su ključevi nebesa i Zemlje! A oni koji u Allahove dokaze ne vjeruju, oni će biti izgubljeni!” (Ez-Zumer, 62–63)
“Samo On stvara i upravlja! Uzvišen neka je Allah, Gospodar svjetova!” (El-A’raf, 54)
Čovjek je jedno od najčudesnijih Allahovih stvorenja, u kojem je Allah objedinio sva čudesna svojstva koja se, pojedinačno, mogu naći kod drugih stvorenja.
Uzvišeni kaže: “Mi čovjeka stvaramo u skladu najljepšem.” (Et-Tin, 4)
“… a i u vama samima – zar ne vidite?” (Ez-Zarijat, 21)
“Jedan od dokaza Njegovih je to što vas od zemlje stvara, i odjednom vas, ljudi, svuda ima razasutih.” (Er-Rum, 20)
Allah, džellešanuhu, podsjeća čovjeka na počasti koje mu je ukazao, i kaže: “Mi smo sinove Ademove, doista, odlikovali; dali smo im da kopnom i morem putuju, i opskrbili ih ukusnim jelima, i dali im velike prednosti nad mnogima koje smo stvorili.” (El-Isra, 70)
Allahova počast prema ljudskoj vrsti, na dunjaluku, opća je i obuhvata i vjernike i grešnike, i ogleda se u dostupnosti Njegovih blagodati svim ljudima podjednako, a posebna počast, koja se odnosi samo na vjernike, a u kojoj nevjernici neće imati nikakvog udjela, ogleda se u Allahovom zadovoljstvu i Džennetu na ahiretu. “Gospodar tvoj neće nikome nepravdu učiniti.” (E-Kehf, 49) Štaviše, Allah, džellešanuhu, Svoju počast, na ahiretu, ukazat će samo onim ljudima i džinima koji su Mu bili pokorni i odani. Ibn Asakir bilježi od Enesa ibn Malika, radijallahu anhu, da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Meleki su rekli: ‘Gospodaru naš, stvorio si nas i stvorio si čovjeka. Čovjeku si dao da jede hranu i pije piće, oblači odjeću, ženi se, jaše životinje, spava i odmara se, a nama nisi dao ništa od toga. Učini da njima pripadne dunjaluk, a nama ahiret.’ Allah, džellešanuhu, na to reče: ‘Onoga koga sam stvorio Svojim rukama i u njega udahnuo od Svog Ruha neću učiniti kao onoga kojem sam rekao ‘budi i on bi’.” Veličina Allahove dobrote i blagodarnosti prema čovjeku ogleda se i u tome što mu je potčinio dobra i blagodati ovog svijeta. Uzvišeni kaže: “Kako ne vidite da vam je Allah omogućio da se koristite svim onim što postoji na nebesima i na Zemlji i da vas darežljivo obasipa milošću Svojom, i vidljivom i nevidljivom? A ima ljudi koji raspravljaju o Allahu bez ikakva znanja, bez ikakve upute i bez knjige svjetilje.” (Lukman, 20)
“I daje vam da se koristite onim što je na nebesima i onim što je na Zemlji, sve je od Njega. To su, zaista, pouke za ljude koji razmišljaju.” (El-Džasije, 13)
Mudrost zbog koje Allah obasipa čovjeka blagodatima ogleda se u tome da Mu se čovjek pokori, bude Mu zahvalan i da ne smatra nikoga Njemu ravnim.
Uzvišeni kaže: “… i tako vam upotpunjava blagodat Svoju da biste bili poslušni.” (En-Nahl, 81)
U tumačenju ovog ajeta Ibn Kesir je rekao: “On vam je dao ono što će vam pomoći u ostvarenju vaših interesa i u onome što vam je potrebno, da biste Mu bili pokorni i samo se Njemu klanjali.” Razlog zbog kojeg je Allah, džellešanuhu, posvetio značajan prostor u Kur’anu stvaranju čovjeka, fazama i stanjima kroz koje prolazi u životu na ovom svijetu jeste kako bi ukazao na njegovu zadaću na ovom svijetu i podučio ga misiji i mudrosti stvaranja, i da je on izvršitelj Njegovih naredbi i zabrana, i da treba nositi emanet Njegovog šerijata i počast obožavanja Njega.
Uzvišeni kaže: “Zar čovjek misli da će sam sebi prepušten biti, da neće odgovarati?” (El-Kijame, 36) U tumačenju ovog ajeta Šafija je rekao: “Tj. da mu neće biti naređivano i zabranjivano.” Uzvišeni kaže: “Zar ste mislili da smo vas uzalud stvorili i da Nam se nećete povratiti?” (El-Mu’minun, 115)
Jedna od nepromjenjivih uzročno-posljedičnih Božijih zakonitosti u kosmosu, koje je Uzvišeni pojasnio u Svojoj Knjizi, jeste da čovjekova djela unapređuju ovodunjalučki život ako su dobra i u njega unose nered ako su loša i pokvarena, i da se pozitivnost i negativnost ljudskih djela osjeti čak na životinjama, biljkama i plodovima, a sve kako bi se pokazala Allahova milost i pravednost, i kako bi se čovjek držao dobrih djela, a klonio se zabranjenih. Govoreći o blagoslovima i dobrima ovodunjalučkog života i njihovoj povezanosti s čovjekovim djelima Uzvišeni je rekao: “A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili” (El-A’raf, 96); “A da sljedbenici Knjige vjeruju i grijeha se čuvaju, Mi bismo prešli preko ružnih postupaka njihovih i uveli bismo ih, sigurno, u džennetske bašče uživanja. Da se oni pridržavaju Tevrata i Indžila i onoga što im objavljuje Gospodar njihov, imali bi šta jesti, i od onoga što je iznad njih i od onoga što je ispod nogu njihovih. Ima ih i umjerenih, ali ružno je ono što radi većina njih” (El-Maida, 65–66). U Kur’anu, koji je objavljen muslimanima i ehlul-kitabijama, niko nije uspio izmijeniti nijedno slovo, zato što je zaštićen i čuvan od Allaha, džellešanuhu.
Uzvišeni kaže: “Bit će sigurni samo oni koji vjeruju i vjerovanje svoje s mnogoboštvom ne miješaju; oni će biti na Pravome putu.” (El-En’am, 82)
Uzvišeni kaže: “O vjernici, ako Allaha pomognete, i On će vama pomoći”, tj. ako vi pomognete Allahovu vjeru, On će vama pomoći.
Uzvišeni kaže: “… one koji će, ako im damo vlast na Zemlji, molitvu obavljati i milostinju udjeljivati i koji će tražiti da se čine dobra djela, a odvraćati od nevaljalih – a Allahu se na kraju sve vraća.” (El-Hadždž, 41) U tumačenju ovog ajeta Ibn Kesir je rekao: “Omer ibn Abdulaziz, Allah mu se smilovao, jednom je držao govor, pa je proučio ovaj ajet i rekao: ‘Ovaj ajet ne obavezuje samo vladara, nego i ljude kojima vlada. Hoćete li da vas obavijestim koja su vaša prava kod vladara i koja su prava vladara kod vas? Vaše pravo kod vladara je da od vas traži da izvršavate svoje obaveze prema Allahu, da provodi pravdu nad vama i da vas uputi na ono što je najbolje za vas, koliko god mu to mogućnosti dozvoljavaju, a njegovo pravo kod vas je da mu se pokoravate.’ Riječi Uzvišenog: ‘A Allahu se na kraju sve vraća’ garancija su onome koji bude radio ove četiri stvari da će biti zaštićen od smutnji i spletki neprijatelja, kao što kaže Uzvišeni: ‘I ako budete trpjeli i ono što vam se zabranjuje – izbjegavali, njihovo lukavstvo vam neće nimalo nauditi. Allah, zaista, dobro zna ono što oni rade’ (Ali Imran, 120). Dobra djela koja čovjek čini imaju pozitivnu refleksiju na cjelokupno društvo, ali i na njihovog počinioca, kao što kaže Uzvišeni: ‘Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili’ (En-Nahl, 97). Nasuprot ovome, pokvarenost čovjekovih djela šteti i njihovom počiniocu i cjelokupnom društvu. Uzvišeni kaže: ‘Zbog onoga što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru, da im On dâ da iskuse kaznu zbog onoga što rade, ne bi li se popravili’ (Er-Rum, 41), i kaže: ‘Kakva god vas bijeda zadesi, to je zbog grijehova koje ste zaradili, a On mnoge i oprosti’ (Eš-Šura, 30).”
Razmisli, o čovječe, o stanju ljudi iz prijašnjih naroda koji su činili loša djela, kakva ih je kazna snašla! Uzvišeni kaže: “A koliko je bilo nevjerničkih sela i gradova koje smo uništili i poslije kojih smo druge narode podigli!” (El-Enbija, 11) Ibn Omer, radijallahu anhuma, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pet stvari je vezano za drugih pet stvari: nikada se u jednom narodu nije proširio razvrat a da se među njima nisu pojavili kuga i bolesti kojih nije bilo u ranijim generacijama; nikada njihovi vladari nisu odstupili od Allahove knjige a da Allah nije dao da osjete žestinu jedni drugih; nikada jedan narod nije uskratio zekat a da im Allah nije uskratio kišu s nebesa, i da nije stoke nikada im ne bi spustio kišu; nikada nisu varali i zakidali na vagi i kantaru a da nisu kažnjeni nerodnim godinama, teškim životom i nepravednom vlašću, i nikada nisu pronevjerili zavjet dat Allahu i Njegovom poslaniku a da ih Allah nije prepustio njihovim neprijateljima koji je uzurpirao dio onoga što su imali u svom posjedu.” (Ibn Madža)
Uzvišeni kaže: “… i da je čovjekovo samo ono što sam uradi, i da će se trud njegov, sigurno, iskazati, i da će prema njemu u potpunosti nagrađen ili kažnjen biti, i da će se Gospodaru tvome ponovo vratiti.” (En-Nedžm, 39–42)
Čovječe, pogledaj Allahove blagodati prema tebi, koje ne može niko, osim Njega, pobrojati, i zahvaljuj Mu na njima. Kada bi ti oduzeo i najmanju blagodat, niko ti je, osim Njega, ne bi mogao vratiti, iako, u suštini, ne postoji “mala” blagodat. Svojom ustrajnošću, o čovječe, pozitivnim djelovanjem, činjenjem dobra i ostavljanjem zla, pomažeš u čuvanju svoga društva i spašavaš svoju dušu od zala i Božije kazne. Znaj da si odgovoran za svoja djela, na ovom svijetu i nakon smrti, pa pogledaj šta ćeš reći svome Gospodaru. Uzvišeni kaže: “Ti ćeš, o čovječe, koji se mnogo trudiš, trud svoj pred Gospodarom svojim naći: onaj kome bude knjiga njegova u desnu ruku njegovu data lahko će račun položiti i svojima će se radostan vratiti; a onaj kome bude knjiga njegova iza leđa njegovih data propast će prizivati i u ognju će gorjeti.” (El-Inšikak, 6–12)
U hadisu se kaže: “Čovjekova stopala neće se pomjeriti na Sudnjem danu dok ne bude upitan za četiri stvari: za život – u čemu ga je potrošio, za mladost – kako ju je proveo, za imetak – kako ga je stekao i u čemu ga je potrošio i za znanje – šta je uradio s njim.”
Znaj, čovječe, da je tvoja vječna, stalna kuća, ona koja je pred tobom, koju ćeš nastaniti nakon smrti, pa blago tebi ako je ukrasiš svojim dobrim djelima, a teško tebi ako se zadovoljiš ovim svijetom i zaboraviš na ahiret. Dunjaluk odlazi od tebe, volio ti to ili ne, a ahiret ti ide u susret, onakvom kakav jesi i sa svime što si pripremio, i on te nikada neće napustiti.
O vjernici, “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ko na mene donese jedan salavat, Allah na njega donese deset salavata.” Donosite salavate i selame na najboljeg čovjeka, prvih i potonjih, i predvodnika svih poslanika.
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
