Lijepo mišljenje o Allahu i pouzdanje u Njega (Medina)

Hatib: dr. Abdulmuhsin ibn Muhammed el-Kasim

23. šaban 1441. po Hidžri / 17. april 2020.

Sva hvala i zahvala pripadaju Allahu. Njega hvalimo, od Njega pomoć i oprost tražimo, i Njemu se utječemo od zla naših duša i naših loših djela. Koga Allah uputi, niko ga u zabludu ne može odvesti, a koga On u zabludi ostavi, niko ga ne može uputiti. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, neka su na njega Allahova milost, blagoslov i spas, i na njegovu porodicu i ashabe. Bojte se Allaha, ljudi, onako kako Ga se treba bojati, i budite svjesni Njegove sveobaviještenosti, u tajnosti i javnosti.

O muslimani, naš Gospodar, slavljen neka je, posjeduje lijepa i savršena imena, svojstva i postupke. On je stvorio kosmos i uredio ga, i uspostavio u njemu nepromjenjive i neumitne zakonitosti. Uzvišeni kaže: “U Allahovim zakonima ti nikad nećeš naći promjene, u Allahovim zakonima ti nećeš naći odstupanja.” (Fatir, 42)

Jedna od Njegovih zakonitosti jeste da iskušava Svoje robove blagostanjem da bi Mu zahvaljivali, i nedaćama da bi Mu se kajali i vraćali u Njegovo okrilje. Uzvišeni kaže: “Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.” (El-Enbija, 35) Ove vrste iskušenja nisu pošteđeni ni prijašnji narodi. Uzvišeni kaže: “Zar vi mislite da ćete ući u Džennet, a još niste iskusili ono što su iskusili oni koji su prije vas bili i nestali? Njih su satirale neimaštine i bolest.” (El-Bekara, 214)  Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, rekao je: “To su bolesti, patnje, iskušenja i nedaće.”

Allah, džellešanuhu, slao je na Israilićane poplave, skakavce, krpelje, žabe i krv, sve jasna znamenja. On pokazuje Svojim robovima Svoju veličinu u vlasti, snazi i nadmoći nad Svojim stvorenjima, snagu i moć u kosmosu i potčinjenost Njegovih robova Njemu, kako bi Ga oni veličali, obožavali samo Njega i bili Mu ponizni. On je pomjerio ogromno brdo i podigao ga iznad glava Israilićana, da bi vjerovali.

Hasan el-Basri, Allah mu se smilovao, rekao je: “Kada su ugledali brdo, pali su licem na tlo, naslonivši se na lijevo oko, a krajičkom desnog oka gledali su prema brdu, iz straha da se ne sruši na njih.”

Uzvišeni kaže: “A kada smo iznad njih brdo podigli – činilo se kao oblak – oni su bili uvjereni da će na njih pasti. ‘Prihvatite odlučno ono što smo vam dali, i neka vam je na umu ono što je u njemu – da biste bili pobožni!’” (El-A’raf, 171)

Allah je našem Vjerovjesniku poslao Meleka brda, i on mu je rekao: “Muhammede, ako želiš srušit ću na njih ova dva velika brda?” (Muttefekun alejhi) Allah, džellešanuhu, obavještava nas o brzini izvršenja Njegove volje i kaže: “Kada nešto hoće, On samo za to rekne: ‘Budi!’ – i ono bude.” (Jasin, 82)

Čovjek je slabašno i nemoćno stvorenje, koje ne može od sebe otkloniti štetu, niti sebi pribaviti korist. Allah, džellešanuhu, može ga prepustiti sićušnom i nevidljivom biću, koje će na njega prenijeti bolest, dovesti ga na rub očaja, zbuniti, a možda i uništiti. Kako bi ukazao na nemoć ljudskog roda, Allah, džellešanuhu, izazvao ih je da stvore jedno zrno, kao što kaže Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem: “Rekao je Allah Uzvišeni: ‘Neka stvore jednu zehru ili jedno zrno.’” (Muttefekun alejhi)

Da Allah hoće, poslao bi ljudima dokaz koji bi ih natjerao da vjeruju. Uzvišeni kaže: “Kad bismo htjeli, Mi bismo im s neba jedan znak poslali pred kojim bi oni šije svoje sagnuli.” (Eš-Šuara, 4) Ibn Džurejdž je rekao: “Da Allah hoće, poslao bi im znak, poslije kojeg više niko ne bi učinio nijedan grijeh.”

Allah je Svojim robovima naredio da razmišljaju o onome što se događa u kosmosu. Uzvišeni kaže: “Reci: ‘Posmatrajte ono što je na nebesima i na Zemlji!’” (Junus, 101) Vjernik uzima pouku iz Allahovih znakova i opomena, kao što Uzvišeni kaže: “Ovo je Pravi put Gospodara tvoga. A Mi objašnjavamo dokaze ljudima koji pouku primaju.” (El-En’am, 126), i vjernik je ubijeđen da su oni kušnja od njegovog Gospodara, kojom On želi podići njegov stepen kod Sebe i uputiti ga na ibadet čiju nagradu zna samo On. Uzvišeni kaže: “Mi ćemo vas dovoditi u iskušenje malo sa strahom i gladovanjem, i time što ćete gubiti imanja i živote, i ljetine. A ti obraduj izdržljive, one koji, kada ih kakva nevolja zadesi, samo kažu: ‘Mi smo Allahovi i mi ćemo se Njemu vratiti!’ Njih čeka oprost od Gospodara njihova i milost; oni su na Pravome putu!” (El-Bekara, 155–157)

Onome ko bude vjerovao u Allahovu odredbu, On će nadoknaditi dunjalučka dobra koja nije postigao. Uzvišeni kaže: “Nikakva nevolja se bez Allahove volje ne dogodi, a On će srce onoga koji u Allaha vjeruje uputiti – Allah sve dobro zna.” (Et-Tegabun, 11) Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, rekao je: “Tj. onaj koga zadesi iskušenje, i bude svjestan da se ono desilo Allahovim određenjem, strpi se, nada se Njegovoj nagradi, prihvati Njegovu odredbu kao takvu, Allah će uputiti njegovo srce, a dunjalučka dobra koja mu je uskratio nadomjestit će uputom u srcu, čvrstim ubjeđenjem, a možda mu podari i ono što mu je prvobitno uskratio ili bolje od toga.”

Vjernik će za sve ono što mu se dešava biti nagrađen, bilo zbog zahvalnosti u blagostanju, bilo zbog strpljenja na gubitku dunjalučkih dobara kroz nedaće i iskušenja. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Čudan li je primjer vjernika! U kakvoj se god situaciji nađe, on je na dobitku i takav slučaj nije ni s kim drugim osim s vjernikom: ako ga zadesi kakvo dobro, on zahvali Allahu i bude nagrađen zbog toga, a ako ga zadesi šta loše, on se strpi, pa mu i to donese nagradu od Allaha.” (Muslim)

Lijepo mišljenje o Allahu, o Njegovoj mudrosti, upravljanju, blagosti i samilosti prema robovima i njihovom stanju, jedan je od najvećih uzroka otklanjanja nedaća. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Uzvišeni Allah kaže: ‘Ja ću robu dati ono što misli o Meni.’” (Muttefekun alejhi)

Oslonac na Allaha znači prepuštanje stvari Allahu u otklanjanju nedaća i briga, koje samo On može otkloniti. Uzvišeni kaže: “Onome koji se u Allaha uzda, On mu je dovoljan.” (Et-Talak, 3) U komentaru ovog ajeta, Kurtubi, Allah mu se smilovao, rekao je: “Ko prepusti Allahu svoju nevolju, Allah mu je dovoljan u tome.”

Šerijat, uz oslonac na Allaha, propisuje činjenje svih dozvoljenih koraka i poduzimanje potrebnih mjera. Uzvišeni kaže: “O vjernici, budite oprezni.” (En-Nisa, 71)

Jedna od intencija islama je zaštita života i čuvanje od svih zaraznih oboljenja. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Bježi od gubavca kao što bježiš od lava.” Ostanak u kućama u vrijeme epidemije neke bolesti i drugih vrsta opasnosti, osnovni je prinicip prevencije i zaštite. To je razumio sićušni mrav iz kazivanja o Sulejmanu, alejhis-selam, pa je rekao: “O mravi, ulazite u stanove svoje da vas ne izgazi Sulejman i vojske njegove, a da to i ne primijete!” (En-Neml, 18)

U takvim okolnostima muslimanu se preporučuje da svoje vrijeme ispuni korisnim sadržajima i da svoju porodicu i svoju djecu upućuje na svako dobro. Ko iz opravdanih razloga bude spriječen u činjenju dobrih djela, Allah će mu dati potpunu nagradu. On je Blagodarni i Veliki. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Zaista su u Medini ostali ljudi, koji će biti s vama (imat će vašu nagradu) gdje god vi budete išli, i koju god dolinu da pređete.” Rekli su: “Allahov Poslaniče, imat će takvu nagradu a ostali su u Medini?” “Da, spiječio ih je opravdan razlog”, odgovorio je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. (Buhari)

Poniznost pred Allahom, traženje Njegovog utočišta, pokazivanje slabosti, nemoći i strahopoštovanja pred Njim, sve to vjesnik je otklanjanja nedaće. Uzvišeni kaže: “Trebalo je da su poslušni postali kad bi im kazna Naša došla!” (El-En’am, 43)

Dova je ključ promjene stanja nabolje. Uzvišeni kaže: “Gospodar vaš je rekao: ‘Pozovite Me i zamolite, Ja ću vam se odazvati!’” (Gafir, 60)

Sadaka, milostinja, gasi srdžbu Milostivog, i njome se umnogostručavaju nagrade, iskupljuju grijesi i otklanjaju nedaće. Onaj koji udjeljuje milostinju siguran je na dunjaluku i ahiretu. Uzvišeni kaže: “Oni koji udjeljuju imanja svoja i noću i danju, tajno i javno, dobit će nagradu od Gospodara svoga; i ničega se oni neće bojati i ni za čim oni neće tugovati.” (El-Bekara, 274)

Pokajanje Allahu, tijelom i dušom, mnoštvo istigfara – traženja oprosta od Njega sprečava nevolje i otklanja ih nakon što se dese. Uzvišeni kaže: “Allah ih nije kaznio, jer si ti među njima bio; i Allah ih neće kazniti sve dok neki od njih mole da im se oprosti.” (El-Enfal, 33)

Činjenje što više dobrih djela i bogobojaznost vode čovjeka putem sreće i spasa. U komentaru ajeta: “… a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći” (Et-Talak, 2), Ibn Abbas, radijallahu anhuma, rekao je: “Spasit će od svake nevolje na dunjaluku i ahiretu.” Kada se zatvore svi putevi, poveća iskušenje i ljudi se vežu za Allaha, On, džellešanuhu, dozvoli da se nevolja otkloni od njih. Kada nevolja prođe, ljudi su obavezni zahvaljivati Allahu i pohvaliti Ga onako kako Mu dolikuje. Uzvišeni kaže: “I zahvaljujte Mi, i na blagodatima Mojim nemojte neblagodarni biti!” (El-Bekara, 152) I, kada budu izbavljeni iz nevolje, treba da se vrate činjenju dobrih djela koja su ranije činili, i da ih povećaju. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Požurite s činjenjem dobrih djela prije nego navale smutnje, poput dijelova mrkle noći.” (Muslim)

O muslimani, Allah je Veliki i Sveznajući, od Kojeg nema utočišta osim kod Njega. On je zadovoljan Svojim robovima ako Mu se pokoravaju i obećao je da će im otvoriti kapije nebesa i Zemlje ako kod Njega potraže utočište. “A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili.” (El-A’raf, 96)

Čovjek je sićušno stvorenje u odnosu na nebesa i Zemlju, često zaboravlja svoju slabost i zavarava se svojim moćima i snagom, pa mu Allah šalje znakove i opomene koji ga podsjećaju na njegovu neznatnost pred Allahovim moćima, i oni koji su razumom obdareni vrate se Njemu, okrijepe se Njegovom snagom i pokažu svoje siromaštvo, potrebu i nemoć pred Njim. Znaj da ti, osim Allaha, niko ne može korist pribaviti. Uzvišeni kaže: “Ako ti Allah dade kakvu nevolju, niko je osim Njega ne može otkloniti, a ako ti zaželi dobro – pa, niko ne može blagodat Njegovu spriječiti; On njome nagrađuje onoga koga hoće od robova Svojih; On prašta i milostiv je.” (Junus, 107)

Ojačaj svoju vezu s Allahom činjenjem dobrih djela, uči što više Allahovu Knjigu, čitaj i izučavaj sunnet Njegovog Poslanika, drži se čvrsto Njegovog šerijata, i raduj se tome. Uzvišeni kaže: “Mi ćemo im pružati dokaze Naše u prostranstvima svemirskim, a i u njima samim, dok im ne bude sasvim jasno da je Kur’an istina. A zar nije dovoljno to što je Gospodar tvoj o svemu obaviješten?” (Fussilet, 53)

O muslimani, Allah uz teškoću daje i olakšanje. Pred nama je mjesec dobra i blagodati. Došao je širom otvorenih kapija. Kada god se pojavi njegov mlađak, zajedno s njim dođe svako dobro i nada. Muslimani ga dočekuju s velikom radošću. Njihova srca ispunjena su zadovoljstvom i srećom.

Ramazan je najvredniji i najbolji mjesec u godini. Allah je u njemu dao poslanstvo Muhammedu, alejhis-selam, i objavio Svoju časnu Knjigu. U njemu su kapije nebesa otvorene, džehennemska vrata zatvorena i šejtani povezani u okove. Njegovi dani su vrijedni, a njegove noći blagoslovljene.

U ramazanu je noć vrednija od hiljadu mjeseci. Ko ga isposti i provede njegove noći u ibadetu, vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni prošli grijesi. Najbolje čime muslimani mogu dočekati ramazan jeste da što više spominju Allaha i zahvaljuju Mu, i donesu čvrstu odluku da će, njegove trenutke, iskoristiti u činjenju dobrih djela, pokornosti, učenju Kur’ana i natjecanju u dobru.

Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56) 

Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.


Podijeli ovaj post :

Iz iste kategorije :