event_available
Hvala Allahu, Koji nam je podario vjeru islam, i olakšao i objasnio nam Njegove propise. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema sudruga, Koji je sve stvorio i sve odredio i uredio s mudrošću, i svjedočim da je naš vođa i poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Allahov rob i Njegov poslanik, najplemenitiji među Allahovim stvorenjima, najdarežljiviji i najiskreniji. Poslan je sa Istinom, kao donosilac radosnih vijesti i opomena, pozivatelj k Allahu Njegovom dozvolom i svjetiljka koja svijetli. Neka su Allahov blagoslov, milost i spas na njega, na njegovu časnu porodicu, njegove plemenite ashabe i one koji ih slijede u dobročinstvu do Sudnjeg dana.
O vjernici, preporučujem sebi i vama bogobojaznost i pokornost Allahu, jer je pokornost Njemu najveća blagodat, a bogobojaznost najjača zaštita. Stoga, uspostavite Allahovu vjeru, okrenite Mu svoja lica, kao pravi vjernici, i iskreno Mu služite svojim djelima, kako biste stekli Njegovo zadovoljstvo: “O ljudi, bojte se Gospodara svoga i strahujte od Dana kad roditelj djetetu svome neće moći nimalo pomoći, niti će dijete moći svome roditelju imalo pomoći! Allahova prijetnja je istinita, pa neka vas nikako život na ovome svijetu ne zavara i neka vas u Allaha šejtan ne pokoleba.” (Lukman, 33)
Ummete islama! Iman je izgovor jezikom, djelo udova i čvrsto uvjerenje u srcu. Najpotpuniji vjernici su oni čiji je moral najbolji, koji su blagi i srdačni, oni koji vole i koje drugi vole. Islam je došao da uspostavi najplemenitije vrijednosti i najbolje osobine. On spaja, a ne razdvaja; gradi, a ne ruši. To je vjera zasnovana na lahkoći i blagosti, kao što Uzvišeni Allah kaže: “Allah želi da vam olakša, a ne da poteškoću imate.” (El-Bekara, 185)
Blagost je veličanstvena osobina, toliko važna da ju je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, povezao sa strpljenjem i učinio je znakom imana. Ibn Ebu Šejba u Musnedu bilježi od Džabira, radijallahu anhu, da su upitali Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: “Koja su djela najbolja?”, a on je rekao: “Strpljenje i blagost.” Ponovo su upitali: “Koji su vjernici najpotpunijeg imana?”, a on je odgovorio: “Oni čiji je moral najljepši.”
Strpljenje odvraća od zabranjenog, dok blagost podstiče na činjenje onoga što je naređeno, i spaja čistoću srca i ljubav prema drugima. Blagost podrazumijeva olakšavanje i popustljivost u međusobnim odnosima, tražeći time Allahovo zadovoljstvo. Blagost je naša vjera, naš zakon i naš put. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Poslan sam sa čistom i blagom vjerom.” (Ahmed, Musned)
Poštovani vjernici! Jedan od primjera blagosti jeste blagost u trgovini: u prodaji, kupovini i potražnji dugova. To znači da trgovac ne traži pretjeranu zaradu, da kupac ne zakida pri kupovini, i da čovjek bude blag kada traži ono što mu pripada. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, molio je Allaha za milost onima koji su takvi, rekavši: “Allah se smilovao čovjeku koji je blag kada prodaje, kada kupuje i kada traži svoje pravo.” (Buhari)
Ovo je lahak put ka bereketu i harmoniji, jer u čemu god se nađe blagost, ona donosi ljepotu i mir.
Poštovani vjernici! Ko se okiti osobinom blagosti, njegova duša postat će plemenita, njegovo srce će se pročistiti, a njegov moral postat će uzvišen. Blagost prema stvorenjima donosi blagost Stvoritelja, jer u Musnedu imama Ahmeda navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Budi blag, pa će i tebi biti ukazana blagost.” Drugim riječima, ko olakšava drugim ljudima i blag je prema njima, Allah će biti takav prema njemu na ovom i na onom svijetu.
Muslim bilježi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “U prošlim narodima živio je jedan imućan čovjek, koji nije imao dobrih djela, osim što se susretao s ljudima i svojim slugama naređivao je da budu blagi i popustljivi prema dužnicima. Uzvišeni Allah rekao je: ‘Mi smo preči od njega da budemo blagi, pa mu oprostite.’” Blagost je bila prepoznatljiva odlika ashaba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Primjer je Ebu Katada, radijallahu anhu, koji je tražio od svog dužnika da vrati dug. Taj čovjek se sklonio, ali ga je Ebu Katada ipak našao. Kad mu je rekao da je u teškoj situaciji, Ebu Katada ga ga je upitao: “Tako ti Allaha, jesi li zaista u teškoći?” Čovjek potvrdi, pa mu Ebu Katada reče: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako kaže: ‘Ko želi da ga Allah spasi od poteškoća na Sudnjem danu, neka olakša dužniku ili mu oprosti dug.’” (Muslim)
Uzvišeni Allah kaže: “Zar nagrada za dobro učinjeno djelo može biti nešto drugo do dobro?!” (Er-Rahman, 60)
Poštovani vjernici! Život neće biti ispunjen srećom, a srce neće biti smireno, osim uz međusobnu toleranciju, oprost i blagost. Savršenstvo kod ljudi nije moguće, a pogreške su sastavni dio ljudske prirode. Ko god olakša muslimanu na ovom svijetu, Allah će mu olakšati na Sudnjem danu. Imam Ahmed bilježi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko olakša dužniku ili mu oprosti dug, bit će u hladu Allahovog Arša na Sudnjem danu.”
Jedan od oblika blagosti i oprosta jeste dozvola kupcu ili prodavcu da odustanu od kupoprodajnog ugovora ukoliko se pokaju i uvide da su pogriješili. Ebu Davud bilježi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko dozvoli muslimanu da odustane od kupoprodajnog ugovora, Allah će mu oprostiti njegovu grešku na Sudnjem danu.”
Drugi primjer je Osman ibn Affan, radijallahu anhu, koji je kupio zemlju od jednog čovjeka, ali taj čovjek kasnije se pokajao i oklijevao je u preuzimanju novca od Osmana, jer je smatrao da mu je cijena bila preniska. Rekao mu je: “Obmanuo si me s cijenom, i koga god sam sreo, ukorio me je zbog toga.” Osman ga je upitao: “Zar te je to spriječilo da preuzmeš novac?” “Da”, odgovorio je on, a Osman mu reče: “Odaberi, ili svoju zemlju ili svoj novac.” Zatim je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Allah će uvesti u Džennet čovjeka koji je bio blag i milostiv u kupovini, prodaji, rješavanju sporova i potražnji dugova.” (Ahmed)
Poštovani vjernici! Jedan od vidova blagosti jeste dati priliku onome ko je u finansijskoj teškoći da vrati dug kad bude u mogućnosti, ili mu oprostiti dio ili cijeli dug. Uzvišeni Allah kaže: “A ako je u nevolji, onda pričekajte dok bude imao; a još vam je bolje, neka znate, da dug poklonite.” (El-Bekara, 280)
Allah obećava veliku nagradu onome ko bude blag prema dužniku. U Musnedu imama Ahmeda bilježi se od Burejde, radijallahu anhu, da je čuo Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: “Ko odgodi dug siromahu, svaki dan mu se piše kao sadaka.”
Zatim je rekao: “Ko odgodi dug siromahu, svaki dan mu se pišu dvije sadake.” Kada su ga upitali o tome, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, objasnio je: “Prije isteka roka za vraćanje duga, svaki dan se piše kao jedna sadaka. A ako mu se dug odgodi nakon što je rok istekao, svaki dan mu se pišu dvije sadake.”
Poštovani vjernici! Razuman čovjek nastoji da se okiti lijepim osobinama, jer prilike za dobra djela su rijetke i možda se više nikada neće vratiti. Blagost je uzvišena osobina, ali se ne daje svakome, samo onima koje Allah počasti plemenitim karakterom.
Zato, bojte se Allaha, popravite odnose među sobom, danas učinite dobra djela, koja ćete sutra naći pred sobom. Znajte da je nagrada od one vrste od koje je i djelo: budite milostivi, pa će i vama biti ukazana milost, budite blagi, pa će se i prema vama biti blago, i opraštajte, pa će i vama biti oprošteno.
Uzvišeni kaže: “Neka se čestiti i imućni među vama ne zaklinju da više neće pomagati rođake i siromahe, i one koji su na Allahovu putu rodni kraj svoj napustili; neka im oproste i ne zamjere! Zar vam ne bi bilo drago da i vama Allah oprosti? A Allah prašta i samilostan je.” (En-Nur, 22)
O vjernici, blagost je čistoća duše, prostranost i širina u grudima, nježnost u ophođenju, vedrina lica, iskrenost u postupcima i milost prema stvorenjima. Musliman je milostiv, prijatan i blag, prelazi preko grešaka, oprašta nepažnju i pokliznuće. Što je čovjek bliži blagosti, to je bliži Allahovom oprostu i milosti, a udaljeniji od Njegove srdžbe i kazne.
Tirmizi bilježi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Hoćete li da vam kažem ko je zaštićen od Vatre i kome je Vatra zabranjena? To je svaki blag, prijatan i nježan čovjek.”
Poštovani vjernici! Poziv na strpljenje i blagost ne znači olako uzimanje tuđe imovine, nesavjesno izbjegavanje vraćanja dugova ili bilo kakvo varanje. Ko to namjerno čini, dovodi sebe u velike nevolje.
Buhari bilježi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Ko uzme imetak od ljudi, namjeravajući ga uništiti, Allah će njega uništiti.”
To znači da će mu Allah uzeti imetak iz ruku, neće mu dopustiti da uživa u njemu i kaznit će ga na Sudnjem danu, zbog loše namjere.
Osobu koja može vratiti dug, ali to namjerno odlaže, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisuje kao nepravednu i grešnu. Buhari i Muslim bilježe da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Odugovlačenje imućnog čovjeka u vraćanju dugova je nepravda.”
Zato budite oprezni, o vjernici, jer zbog dugova umrli može biti spriječen da uđe u Džennet, sve dok dug ne bude isplaćen. Imam Ahmed bilježi od Džabira, radijallahu anhu, da je rekao: “Jedan čovjek je preselio, pa smo ga okupali, namirisali i umotali u ćefine. Otišli smo kod Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i upitali ga: ‘Hoćeš li mu klanjati dženazu?’ Poslanik je krenuo, ali se potom zaustavio i upitao: ‘Da li ima dug?’ Rekli smo: ‘Ima dva dinara duga’, pa se okrenuo i nije mu klanjao dženazu. Onda je Ebu Katada preuzeo dug na sebe, pa smo ga ponovo došli obavijestiti i Ebu Katada je rekao: ‘Dva dinara su na meni’, pa mu je Poslanik klanjao dženazu. Sutradan, Poslanik upita: ‘Šta je s dva dinara?’, a Ebu Katada odgovori: ‘Tek je jedan dan od njegove smrti!’ A kad ga je ponovo sreo sljedećeg dana, Ebu Katada reče: ‘Vratio sam dug!’ Poslanik reče: ‘Sada si rashladio njegovu kožu.’” (Ahmed)
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
