event_available
Hvala Allahu, Plemenitom, Blagodarovatelju. Zahvaljujem Mu i svjedočim da nema boga osim Allaha, jedinog, Koji nema druga, Onoga Kojem je sve potčinjeno, svako dobro i nepresušne blagodati u Njegovoj su ruci, i svjedočim da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik i odabrani vjerovjesnik, neka su na njega Allahova milost, blagoslov i mir, i na njegovu porodicu i ashabe, sve dok se smjenjuju dan i noć.
O vjernici, bojte se Allaha, bogobojaznost je najbolja odjeća i opskrba, i najlakši put do oprosta Gospodara. “O vjernici, ako se budete Allaha bojali, On će vam sposobnost darovati pa ćete istinu od neistine moći rastaviti i preko ružnih postupaka vaših će preći i oprostiti vam. A Allahova dobrota je neizmjerna.” (El-Enfal, 29)
O ljudi, ono što je poznato svakom muslimanu jeste da Allahu pripadaju sve zasluge kod Njegovih robova, i da Mu, u dobru i dobroti, nema ravnog i da su oni beskrajni. Koliko je samo dobra Allah, džellešanuhu, učinio prema Svojim stvorenjima, i koliko im je veličanstvenih blagodati i obilnih darova dao, od kojih je, bez sumnje, najveća blagodat tevhida – vjerovanja da nema drugog boga osim Njega, Koji nema druga, i iskrena predanost i klanjanje samo Njemu, kao što je rekao za Jusufa, alejhis-selam: “… i ispovijedam vjeru predaka svojih, Ibrahima i Ishaka i Jakuba; nama ne priliči da ikoga Allahu smatramo ravnim. To je Allahova milost prema nama i ostalim ljudima, ali većina ljudi nije zahvalna.” (Jusuf, 38)
Allahova dobrota i plemenitost ogleda se u slanju poslanika, alejhimus-selam, a posljednji među njima je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, čije je poslanstvo Allah, džellešanuhu, istakao kao posebnu blagodat prema njegovom ummetu, pa je rekao: “On je neukima poslao Poslanika, jednog između njih, da im ajete Njegove kazuje i da ih očisti i da ih Knjizi i mudrosti nauči, jer su prije bili u očitoj zabludi, i drugima koji im se još nisu priključili – On je Silni i Mudri.” (El-Džumua, 2–4)
Allahova dobrota prema ovom ummetu ogleda se i tome što ih je odlikovao i dao im da naslijede Knjigu. Uzvišeni kaže: “Mi ćemo učiniti da Knjigu poslije naslijede onī Naši robovi koje Mi izaberemo; bit će onih koji će se prema sebi ogriješiti, bit će onih čija će dobra i loša djela podjednako teška biti, i bit će i onih koji će, Allahovom voljom, svojim dobrim djelima druge nadmašiti – a to je doista velika blagodat i dobrota.” (Fatir, 32)
Njegova dobrota prema vjernicima ogleda se i u tome da im je omilio vjerovanje i u srcima njihovim lijepim ga prikazao, a nevjerovanje i grijehe, velike i male, im omrazio. “I znajte da je među vama Allahov Poslanik; kad bi vas u mnogo čemu poslušao, doista biste nastradali; ali Allah je nekima od vas pravo vjerovanje omilio, i u srcima vašim ga lijepim prikazao, a nezahvalnost i neposlušnost vam omrazio. Takvi su na Pravome putu dobrotom i blagodati Allahovom. A Allah sve zna i mudar je.” (El-Hudžurat, 7–8)
Njegova dobrota prema njima ogleda se i u tome da prima pokajanje njihovo, prelazi preko njihovih loših djela i upućuje ih da očiste svoje duše. Uzvišeni kaže: “A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, nijedan se od vas ne bi nikad od grijeha očistio; ali Allah čisti onoga koga On hoće. Allah sve čuje i sve zna.” (En-Nur, 21)
Vid Njegove dobrote ogleda se i u tome da ih upućuje, odgaja, poučava onome što nisu znali, usmjerava ka različitim vrstama koristi, upozorava ih na šejtanove zamke i da se čuvaju od njegovog slijeđenja. “A da nije Allahove dobrote prema vama i milosti Njegove, i vi biste, osim malo vas, sigurno, šejtana slijedili.” (En-Nisa, 83)
Njegova dobrota prema njima ogleda se i u tome da im daje pobjedu, vlast i opskrbljuje ih ratnim plijenom, i sve to pripisuje se Blagodarovatelju, kao što kaže Uzvišeni: “A ako vam Allah da pobjedu” (En-Nisa, 73); i kao što kaže Uzvišeni o Sulejmanu, alejhis-selam, koji je kada je ugledao prijesto kraljice Sabe pred sobom rekao: “Ovo je blagodat Gospodara moga, Koji me iskušava da li ću zahvalan ili nezahvalan biti. A ko je zahvalan – u svoju je korist zahvalan, a ko je nezahvalan – pa, Gospodar moj je neovisan i plemenit” (En-Nisa, 83).
Njegova dobrota prema njima ogleda se i u tome da ih spašava od siromaštva, neimaštine i teškog života. Uzvišeni kaže: “A ako se bojite oskudice, pa Allah će vas, ako hoće, iz obilja Svoga imućnim učiniti. Allah zaista sve zna i mudar je.” (Et-Tevbe, 28) Kao što oni traže Allahove blagodati putem stjecanja imetka i trgovine: “… i onih koji će po svijetu putovati i Allahove blagodati tražiti” (El-Muzzemmil, 20).
Njegova dobrota prema robovima ogleda se i u tome da im je dao noć da se u njoj smire i odmore, a dan je učinio svijetlim kako bi u njemu obezbijedili egzistenciju. Uzvišeni kaže: “Allah vam je dao noć da se u njoj odmarate, a dan da vidite. Allah je neizmjerno dobar prema ljudima, ali većina ljudi neće da zahvaljuje.” (Gafir, 61)
Allahova dobrota prema ljudima ogleda se i u tome da ne požuruje da ih kazni zbog grijeha i nevjerovanja, kao što kaže Uzvišeni u suri En-Neml: “A Gospodar tvoj je neizmjerno dobar ljudima, ali većina njih nije zahvalna” (En-Neml, 73).
Poštovani vjernici, Allah će dobročiniteljima dati najbolju nagradu i dobro na ahiretu. Uzvišeni kaže: “Svakom čestitom dat će zasluženu nagradu” (Hud, 3), tj. svakom ko je uradio dobro djelo dat će nagradu za njegovo djelo. Uzvišeni kaže: “One koji budu u Allaha vjerovali i čvrsto se Njegovih propisa pridržavali – On će, sigurno, u milost Svoju i blagodat uvesti, i pravim putem Sebi uputiti” (En-Nisa, 175), tj. smilovat će im se, uvest će ih u Džennet, povećati im nagradu i stepen, pa će oni zahvaliti svome Gospodaru, svjesni veličine Njegove blagodati prema njima, i reći će: “… Koji nam je, od dobrote Svoje, vječno boravište darovao” (Fatir, 34).
U vjerodostojnom hadisu navodi se da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Nikoga njegova djela neće uvesti u Džennet.” “Čak ni tebe, Allahov Poslaniče?”, upitaše ashabi. “Čak ni mene, osim ako me Allah obaspe Svojom dobrotom i milošću”, reče Poslanik.
Velika radosna vijest za vjernike spomenuta je u riječima Uzvišenog: “I obraduj vjernike da će oni od Allaha imati blagodat veliku.” (El-Ahzab, 47) Allah, džellešanuhu, objasnio je tu veliku blagodat u riječima: “… a oni koji su vjerovali i dobra djela činili bit će u divnim džennetskim baščama, sve što zažele imat će u Gospodara svoga; bit će to blagodat velika.” (Eš-Šura, 22)
Na Sudnjem danu vjernici će se radovati ulasku u Džennet i onome što je pripremljeno za njih u njemu. S druge strane, dunjaluk i njegovi prolazni i bezvrijedni užici nisu dostojni da se zbog njih raduje, i Allah je ukorio one koji to čine, pa je rekao: “Oni se raduju životu na ovome svijetu, a život na ovom svijetu prema onome svijetu samo je prolazno uživanje.” (Er-Ra’d, 26) Uzvišeni kaže: “Reci: ‘Neka se zato Allahovoj blagodati i milosti raduju, to je bolje od onoga što gomilaju.’” (Junus, 58)
Allahova dobrota i milost su uputa u Njegovu vjeru i Njegov vjerozakon, a u još posebnijem smislu to su časni Kur’an i iman – vjerovanje. O muslimani, sve ono u čemu ljudi uživaju: opskrba, blagodati, zdravlje, pobjeda i sl., Allahovo je dobro i dobročinstvo prema njima. Uzvišeni kaže: “Od Allaha je svaka blagodat koju uživate.” (En-Nahl, 53)
Samo se od Allaha traži dobro, “jer je blagodat samo u Allahovoj ruci – daje je onome kome On hoće” (El-Hadid, 29). On najbolje zna ko zaslužuje Njegovo dobro, pa mu ga On poklanja, i zato smo dužni tražiti od Allaha Njegovo dobro i postupati po Njegovim riječima: “I Allaha iz izoblja Njegova molite” (En-Nisa, 32), tj. molite Allaha da vam uveća Svoje blagodati, na dunjaluku i ahiretu, jer mi ne možemo opstati bez Njegovih blagodati. Vjerovjesnik je molio Allaha da mu podari iz Svog obilja i uputio nas je da prilikom izlaska iz džamije kažemo: “Allahu moj, molim Te iz Tvog obilja.” U hadisu se navodi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ugostio jednog čovjeka u kući, pa je od svojih žena tražio da mu pošalju nešto hrane kako bi ga mogao počastiti, ali one nisu imale ništa. Tada se Poslanik obratio Allahu, džellešanuhu, riječima: “Gospodaru, molim Te iz Tvog obilja i Tvoje milosti, jer samo Ti mi to možeš dati”, pa mu je neko poklonio pečenu ovcu, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Ovo je Allahovo dobro prema nama, mi se nadamo Njegovoj milosti.”
O muslimani, Allahova mudrost htjela je da životni vijek Muhammedovog ummeta bude kratak. U vezi s tim Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Životni vijek moga ummeta je između šezdeset i sedamdeset godina, a malo njih nadživi taj vijek.” Iako im je dat kraći životni vijek od prethodnih naroda, Allah im je iz Svoga dobra i milosti to nadomjestio odabrnim noćima, vremenima, mjestima i prilikama, u kojima se uvećavaju njihova djela i umnogostručava nagrada za njih, tako da za samo nekoliko dana mogu postići ono što su raniji narodi postigli u dugovječnim životima.
O vjernici, nastupilo je deset zadnjih noći ramazana, donoseći sa sobom veliko dobro i veličanstvene blagodati. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pojačavao je ibadet u ovim noćima, kao ni u jednoj drugoj noći. Odlazio je u itikaf, tražio je Lejletul-kadr, a kada bi nastupilo zadnjih dest noći ramazana, probdio bi noći u ibadetu budeći i svoje ukućane i ne bi intimno prilazio svojim ženama u tim noćima. Poželjno je da se u tim noćima u potpunosti predamo Allahovoj milosti, plemenitosti i dobru, da tražimo od Njega oprost, činimo što više dobrih i pobožnih djela, koja će nas približiti Allahu, i da ne trošimo dragocjeno vrijeme na beskorisne stvari i u činjenju grijeha, jer nas možda smrt spriječi da ih dočekamo drugi put. O vjernici, da ovih dest noći ramazana nemaju drugu vrijednost osim što se u njima nalazi Lejletul-kadr, bilo bi im dovoljno. Uzvišeni kaže: “Noć kadr bolja je od hiljadu mjeseci” (El-Kadr, 3) Ibadet u ovoj noći vredniji je od hiljadu mjeseci, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Ko provede Lejletu-kadr u ibadetu, vjerujući u Allaha i nadajući se Njegovoj nagradi, bit će mu oprošteni raniji grijesi.”
