Hatib: dr. Salih ibn Abdullah el-Humejd

22. šaban 1446. godine po Hidžri / 21. februar 2025.

Hvala Allahu, Koji štiti onoga ko kod Njega traži utočište i dovoljan je onome ko se osloni na Njega. Hvalim Ga i zahvaljujem Mu. On upućuje onoga ko traži Njegovu uputu, i uslišava molbe onome ko Ga moli. Svjedočim da nema boga osim Allaha, jedinog, Koji nema sudruga. Nema boga osim Njega, i nema gospodara osim Njega. Svjedočim da je naš prvak i vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov prijatelj i izabranik, približio ga je Sebi i pokazao mu, od Svoje moći, ono što mu je pokazao. Neka su Allahov blagoslov, milost i spas na njega, na njegovu porodicu i ashabe koji su ga podržavali i štitili, i na tabiine i one koji su ih slijedili i slijede u dobru, i slijede njegovu uputu.

O ljudi, oporučujem sebi i vama bogobojaznost. Bojte se Allaha, Allah vam se smilovao. Znajte da onaj ko je iskren neće zažaliti zbog dobra koje je zaboravljeno, niti zbog dobročinstva koje je zanijekano. “… ne očekujući da mu se zahvalnošću uzvrati, već jedino da bi naklonost Gospodara svoga Svevišnjeg stekao, i on će, zbilja, zadovoljan biti!” (El-Lejl, 19–21)

Ne žali, o Allahov robe, zbog dobra koje si učinio, čak i prema onima koji ga nisu dostojni, jer si ti taj koji je dostojan toga. I ne odbijaj činiti dobročinstvo i pružati dobrotu, čak i ako ih nezahvalnici negiraju. “Mi vas samo za Allahovu ljubav hranimo, od vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo!” (El-Insan, 9)

Lijepa riječ je poput prijatnog mirisa – rasprši je u svom društvu, ostat će kao trajna sadaka, a možeš, njome, postići Allahovo zadovoljstvo nečijom iskrenom dovom.

O muslimani, danas ćemo govoriti o velikoj blagodati, koja dolazi odmah nakon vjere, najvećem daru i najuzvišenijoj želji, bez koje nema dobra na ovom i budućem svijetu, i bez koje nema ugodnog života, radosti sretnih i kruni zdravih. To je dragocjena stvar koju rob traži od svog Gospodara u svojim dovama i jutarnjim i večernjim zikrovima, dok hoda i dok leži, prije spavanja i nakon buđenja, i traži je u svim svojim namazima, tajno i javno. Uz njega je dok hoda, spava, razmišlja, radi i raduje se. Ona je najdragocjeniji kapital i najveće bogatstvo.

O vjernici, u pitanju je blagodat afijeta – Allahove zaštite (sigurnosti, čuvanja, brige), blagostanja i zdravlja. “Afijet” je sveobuhvatna riječ, potrebna zdravima i bolesnima, traže je živi i mrtvi. Ako se izgubi, spozna se njena vrijednost, a ako potraje, zaboravi se na nju. Molite Allaha da vam podari afijet, Svoju zaštitu. Gospodaru, molimo Te za oprost i zaštitu, i trajno blagostanje u vjeri, na ovom i onom svijetu.

Jednom je Abbas ibn Abdulmuttalib, radijallahu anhu, došao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: “O Allahov Poslaniče, nauči me nečemu što ću tražiti od Uzvišenog Allaha.” Poslanik je rekao: “Traži od Allaha afijet (zaštitu)”. Zatim je prošlo nekoliko dana, pa je ponovo došao kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i rekao: “O Allahov Poslaniče, nauči me nečemu što ću tražiti od Uzvišenog Allaha”, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mu: “O Abbase, o amidža Allahovog Poslanika, traži od Allaha afijet (zaštitu), na ovom i onom svijetu.” (Buhari, Edebul-mufred, Ahmed, Musned, i Tirmizi, Sunen. Albani je ovaj hadis ocijenio vjerodostojnim.)

Ebu Bekr, radijallahu anhu, popeo se na minber, zaplakao i rekao: “Prve godine po Hidžri, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, popeo se na minber, zaplakao je i rekao: ‘Molite Allaha za oprost i zaštitu, jer niko nije dobio bolju stvar, poslije čvrstog vjerovanja, od zaštite i sigurnosti.’” (Ahmed, Buhari, Edebul-mufred, Nesai i Ibn Hibban, a vjerodostojnim ga je ocijenio Albani.)

Učenjaci su kazali: “Poslanikova dova za afijet (zaštitu, sigurnost), riječima i djelima, prenosi se iz oko pedeset izvora, pa je ova dova postala sredstvo za otklanjanje svake štete i postizanje svakog dobra. Zato je Aiša, radijallahu anha, rekla: “Kad bih znala koja je noć Lejletul-kadr, tražila bih od Allaha samo afijet (zaštitu, sigurnost)”, a u drugoj verziji: “Moja jedina dova u toj noći bila bi: ‘Allahu moj, podari mi oprost i zaštitu.’”

O vjernici, šta je afijet? Lejs, Allah mu se smilovao, kaže: “Afijet je Allahova zaštita čovjeka.”

Kada čovjek moli Allaha za afijet, on Ga zapravo moli da ga zaštiti od svega što mu šteti, pa se sve što Allah otkloni od njega može smatrati afijetom (zaštitom).

O muslimani, dova za afijet (zaštitu, sigurnost) je sveobuhvatna, i obuhvata zaštitu od svih zala na ovom i onom svijetu. Tri su vrste Božijeg afijeta (zaštite): el-afv, el-afije i el-muafat. Prošlo zlo se uklanja afvom, sadašnje zlo uklanja se afijetom, a buduće zlo uklanja se muafatom. Ibn Kajjim, neka je Allah milostiv prema njemu, kaže: “Sve to uključuje kontinuiranu i trajnu zaštitu.”

Afijet (zaštita) također se dijeli na afijet (zaštitu) u vjeri i afijet (zaštitu) u tijelu, i kada se spoje, to je uspjeh od Blagodarnog i Darežljivog, i to je spas za čovjekovu vjeru i dunjaluk. 

O muslimani, afijet (zaštita, sigurnost) u vjeri je ustrajnost na istini, udaljavanje od laži i onih koji je slijede, zaštita od nevjerstva, zablude, licemjerstva, griješenja, velikih i malih grijeha, zaštita od požuda i sumnji, novotarija i smutnji, vidljivih i skrivenih.

Afijet (zaštita, sigurnost) na onom svijetu je zaštita od iskušenja smrti, iskušenja smrtne agonije i iskušenja kaburskog azaba, i spas od strahota Sudnjeg dana.

Afijet (zaštita, sigurnost) na ovom svijetu je zaštita od svega lošeg na njemu, zdravlje tijela, zaštita od bolesti i nedaća, od briga i tuga.

Afijet na ovom svijetu uključuje, također, zdravlje djece, njihovu dobrotu, slijeđenje pravog puta i postojanost, hairli i blagoslovljeno potomstvo, koje je radost očiju i zadovoljstvo srca.

Afijet na ovom svijetu je i sigurnost domovine od smutnji, nemira i ratova, sigurnost za sebe, svoju vjeru i čast. Nema slasti u zdravlju, nema užitka u hrani, nema zadovoljstva u piću, nema udobnosti u vožnji i nema uživanja u imovini ako domovina nije sigurna.

O muslimani, sigurnost domovine jedna je od najvećih i najuzvišenijih vrsta afijeta, a posebno ako je ta domovina kibla muslimana, srce islamskog ummeta, zemlja dva sveta hrama! To je zemlja islama, ljudske historije i civilizacije.

O muslimani, afijet (zaštita, sigirnost) na ovom svijetu je da te Allah zaštiti od ljudi i da zaštiti ljude od tebe, da te učini neovisnim od njih i njih od tebe, da otkloni njihovo zlo od tebe i tvoje zlo od njih. Afijet je da rob susretne svog Gospodara neopterećen krvlju nijednog čovjeka, gladnog stomaka od bilo čijeg imetka, i da se od njega ne potražuje ničije uzurpirano pravo, da je privržen zajednici i da ne zanemaruje svoje obaveze prema njoj.

O muslimani, pokrivanje grijeha je afijet, neovisnost o stvorenjima je afijet. Čovjek se na ovom svijetu zasiti svega osim afijeta – Božije zaštite i sigurnosti.

O muslimani, da biste shvatili veličinu afijeta, razmislite o ovom blagoslovljenom poslaničkom savjetu, i njegovim riječima: “O ljudi, ne priželjkujte susret s neprijateljem, i molite Allaha za afijet, a kad se susretnete, budite strpljivi.” Allahu ekber, postoji li veći stepen od džihada, ili veća želja od šehadeta (pogibije) na Allahovom putu? Ali, i pored toga, Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, savjetuje: “Ne priželjkujte susret s neprijateljem, i molite Allaha za afijet.”

Pohabana postelja na kojoj čovjek spava pod Allahovom zaštitom i u blagostanju bolja je od udobnog kreveta na kojem leži bolestan. Bolesnik uzima gorki lijek zbog ozdravljenja i ostavlja ukusnu hranu zbog ozdravljenja. Afijet je najljepša odjeća, i on je užitak života, želja živih i mrtvih. U dovi koja se uči prilikom posjete mezarju kaže se: “Molimo Allaha da nama i vama podari afijet (zaštitu, sigurnost).”

Da nije afijeta (Allahove zaštite, sigurnosti), sve bi se poremetilo, ljudski um bi se pogubio i preopteretio, i ništa ne bi bilo dobro osim s afijetom.

Zaključak svega kazanog jeste da je afijet Allahova zaštita čovjeka od svake nesreće i kušnje, i spuštanje na njega Svojih blagoslova i blagodati. Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Niko nije tražio od Allaha ništa Njemu draže od afijeta.” (Tirmizi)

Gospodaru, molimo Te za oprost i zaštitu u vjeri, na ovom i onom svijetu. Gospodaru, molimo Te za oprost i zaštitu u našoj vjeri, na ovom svijetu, u našim porodicama i imovini. Gospodaru, utječemo se Tebi od gubitka Tvoje blagodati, izostanka Tvoje zaštite, iznenadne kazne i Tvoje srdžbe.

Uzvišeni kaže: “Od Allaha je svaka blagodat koju uživate, a čim vas nevolja kakva zadesi, opet od Njega glasno pomoć tražite. I kad vam On poslije nevolju otkloni, neki od vas isti čas Gospodara svoga s drugim izjednači.” (Nahl, 53–54)

O muslimani, onaj ko želi da njegov afijet (zaštita, sigurnost) potraje, neka se boji Allaha. Ako želiš osjetiti slast afijeta, sjeti se, o Allahov robe, bolesnih na bijelim krevetima, sjeti se potrebnih i slabih, sjeti se dužnika i siromašnih, sjeti se onih koji su u brigama, strahu, tjeskobi i nevolji.

Afijet, neka te Allah čuva, je blagodat koja nije pomiješana s tegobama. Obmanjen je onaj ko upropasti afijet u zabavi i grijehu, a blagoslovljen je onaj ko ga koristi u zahvaljivanju Gospodaru i Njegovom zadovoljstvu, i koristi ga za sreću na ovom i onom svijetu.

Razmislite, neka vas Allah čuva, o riječima Sufjana ibn Ujejne, Allah mu se smilovao: “Potpuna blagodat je dug život u afijetu, sigurnosti i sreći”, i riječima Muaza ibn Kure, Allah mu se smilovao: “Najteži obračun imat će oni koji su živjeli u sigurnosti i blagostanju, a bili su besposleni.”

Bojte se Allaha, Allah vam se smilovao, i znajte da ozbiljan rad neće biti potpun, i ozbiljna težnja neće biti potpuna, osim kada se njihov vlasnik u potpunosti pripremi za njih, te pobudi u sebi želju, i podstakne svoju dušu na odlučnost, motivisan iskrenom željom i ljubavlju.

Dolazi nam mjesec dobra i blagoslova, čije su “zastave” već podignute, i dani su mu blizu. Mjesec dobrote i blagoslova, oprosta i milosti, posta i namaza, Kur’ana, darežljivosti, milostinje i dobročinstva.

U kontekstu dočeka i dobrodošlice ovom svetom mjesecu, i dragom gostu, naš poslanik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, kako prenosi Ubada ibn Samit, radijallahu anhu, rekao je: “Došao vam je mjesec ramazan, mjesec blagoslova. Allah vas u njemu obasipa Svojom milošću, briše grijehe i prima dove. On posmatra vaše natjecanje u dobru, i hvali vas pred Svojim melekima. Pokažite Allahu ono najbolje što možete, jer nesretan je onaj kome je uskraćena Božija milost.” (Taberani, El-Kebir)

Stoga, trudite se, Allah vam se smilovao, radite i budite radosni, Božija milost je beskrajna, Njegova blagodat je plemenita, On voli one koji čine dobra djela.

Donosite salavate i selame na darovanu milost i nepresušnu blagodat, vašeg vjerovjesnika i Allahovog poslanika. To vam je naredba vašeg Gospodara, Koji je rekao: “Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!”


Podijeli ovaj post :

Iz iste kategorije :