Samoobračun kao put uspjeha u mjesecu dobra (Medina)

Hatib: dr. Ali ibn Abdurrahman el-Huzejfi

11. ramazan 1442. po Hidžri / 23. april 2021.

Hvala Allahu, Gospodaru Zemlje i nebesa, u Kojeg su sve blagodati i blagoslovi. Njemu ne koriste dobra djela, niti mu štete loša djela, ona koriste i štete onima koji su ih učinili, a Allah je neovisan o svjetovima. Slavim i veličam svoga Gospodara, i zahvaljujem Mu na blagodati koje znamo i ne znamo, Njemu pripadaju svaka hvala i zahvala, u svim situacijama i stanjima. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, On ima lijepa imena i najuzvišenija svojstva, i svjedočim da je naš vjerovjesnik i prvak Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, pomognut jasnim dokazima i mudžizama. Allahu moj, smiluj, spasi i blagoslovi Svoga roba i poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovu porodicu i ashabe, koji su bili preteča u svakom dobru. Bojte se Allaha, Uzvišenog, čineći djela kojima je On zadovoljan, i udaljavajući se od Njegove srdžbe i grijeha. Neće se spasiti osim bogobojazni, a neće propasti osim teški grešnici.

O muslimani, obračunavanje vlastite duše, zalaganje na putu dobra i pokornosti Allahu, džellešanuhu, ustrajavanje u dobrim djelima u kojima nas je Allah pomogao i na njih uputio i opreznost prema svemu što može pokvariti naša dobra djela, predstavlja suštinu sreće i uspjeha na ovom i budućem svijetu.

Uzvišeni kaže: “A onome koji je pred dostojanstvom Gospodara svoga strepio i dušu od prohtjeva uzdržao –  Džennet će boravište biti sigurno.” (En-Naziat, 40–41)  Uzvišeni kaže o Džennetu: “… i obraćat će se jedni drugima i jedni druge će pitati: ‘Prije smo među svojima strahovali’, govorit će, ‘pa nam je Allah milost darovao i od patnje u Ognju nas sačuvao.’” (Et-Tur, 25–27)

“O vjernici, pokoravajte se Allahu i pokoravajte se Poslaniku, i ne ništite djela svoja!” (Muhammed, 33)

U komentaru riječi Uzvišenog: “… i neka svaki čovjek gleda šta je za sutra pripremio” (El-Hašr, 18), Ibn Kesir je rekao: “Obračunavajte svoje duše prije nego što budete obračunavani, i pogledajte šta ste pripremili za sebe, od dobrih djela, za dan povratka Allahu i izlaganja vaših djela pred Njim.” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Pametan je onaj ko obračunava svoju dušu i radi za ono što dolazi poslije smrti, a nemoćan je onaj ko slijedi prohtjeve svoje duše i nada se od Allaha.” (Hadis je hasen)

Dušu treba obračunati za prošlost, sadašnjost i budućnost, i podstaći je na pokajanje od svih grijeha i na čuvanje dobrih djela od onoga što ih može pokvariti i povećanje dobrih djela, ali i upozoriti na to da je istinska nesreća i propast u slijeđenju strasti, činjenju harama, ostavljanju propisanih dužnosti i činjenju onoga što može poništiti dobra djela. Dovoljno je čovjeku zla da čini ono što će umanjiti njegovu nagradu. 

O muslimani, svjesni ste brzine prolaska dana i noći, i iščezavanja godina. Svjesni ste da se dan, kada prođe, više nikada neće vratiti. Život je sačinjen od određenog broja dana i noći, a nakon toga dolazi određeni rok, prestaju djela i čovjek postaje svjestan obmane lažnih nadanja. Nalazite se na početku ovog blagoslovoljenog mjeseca, u kojem vam Allah otvorio vrata dobra i olakšao vam činjenje dobrih djela, i zato otvorite sebi vrata dobra, i čuvajte se vrata grijeha i propasti. Uzvišeni kaže: “O vjernici, živite svi u miru i ne idite stopama šejtanovim; on vam je, zaista, neprijatelj otvoreni.”  (El-Bekara, 208) 

O muslimani, cijenite blagodat imana, i cijenite blagodat Kur’ana! Nikome nije data veća blagodat od blagodati imana i Kur’ana. Musliman neće ispostiti ramazan, s čvrstom vjerom u Allaha i nadom u Njegovu nagradu, a da neće postići iman i blagoslove Kur’ana. Nosioci Kur’ana su oni koji postupaju po njemu, makar i ne bili hafizi, a onaj ko ne postupa po Kur’anu nije njegov nosilac makar bio i hafiz. Prva blagodat prema ummetu, kojem je data uputa, opća i posebna milost i častan život, bila je objavljivanje Kur’ana. Zapravo je objavljivanje Kur’ana u mjesecu posta bilo početak svakog dobra, blagoslova, lijepog života na ovom svijetu i postizanja najvećih stepeni na budućem svijetu, ali i početak svjetlosti, razbijanja tmina i otklanjanja neznanja i zablude.

Uzvišeni kaže: “Na takav način Mi i tebi objavljujemo ono što ti se objavljuje. Ti nisi znao šta je Knjiga niti si poznavao vjerske propise, ali smo je Mi učinili svjetlom pomoću kojeg upućujemo one robove Naše koje želimo. A Ti, zaista, upućuješ na Pravi put.” (Eš-Šura, 52)

“O ljudi, dokaz vam je već stigao od Gospodara vašeg i Mi vam objavljujemo jasnu Svjetlost. One koji budu u Allaha vjerovali i čvrsto se Njegovih propisa pridržavali – On će, sigurno, u milost Svoju i blagodat uvesti, i pravim putem Sebi uputiti.” (En-Nisa, 174–175)

Onaj ko bude vjerovao u Kur’an, iz prvih i kasnijih generacija islamskog ummeta, pa sve dok traje dunjaluk, izvršio je svoju obavezu zahvalnosti na blagodati Kur’ana, na općem planu, i na blagodati imana, na individualnoj razini, a onaj ko ne vjeruje u Kur’an zanijekao je sve blagodati i zaslužio je vječni boravak u Vatri.

Uzvišeni kaže: “A onima koji su se protiv njega urotili Vatra će boravište biti.” (Hud, 17)

“A nastradat će sigurno oni koji u nju ne vjeruju.” (El-Bekara, 121)

“Onima koji dokaze Naše budu poricali i prema njima se budu oholo odnosili – kapije nebeske neće se otvoriti, i prije će debelo uže kroz iglene uši proći nego što će oni u Džennet ući. Eto tako ćemo Mi grešnike kazniti. U Džehennemu će im ležaj i pokrivači od vatre biti. Eto tako ćemo Mi nevjernike kazniti.” (El-A’raf, 40–41)

Vid Allahove milosti, blagodati, mudrosti i sveznanja jeste da nam je naredio post mjeseca ramazana, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, preporučio obavljanje noćnog, teravih, namaza u njemu, i to da ga je odlikovao nad drugim mjesecima mnogoborojnim dobrima. Ramazan je objedinio u sebi najuzvišenije ibadete i različite vrste dobročinstva. Allah, džellešanuhu, uvećao je nagradu za dobra djela u ramazanu, kako bi musliman imao priliku da Mu zahvaljuje na blagodatima Kur’ana i imana. Blagodati obavezuju čovjeka na zahvalnost i ljubav prema Onome Ko mu je te blagodati podario, a zahvalnošću se blagodati čuvaju od nestanka i uvećavaju. 

Zahvalnost Allahu, džellešanuhu, na blagodatima iskazuje se činjenjem različitih vrsta ibadeta, a najvažniji je tevhid – klanjanje Allahu, Gospodaru svjetova, i iskazuje se dobročinstvom prema Njegovim stvorenjima. Allah, džellešanuhu, objavio je Svom Poslaniku: “Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji.” (El-Kevser, 1–2) Kevser je mnogo dobro, koje je poznato samo Allahu, a od njega je i rijeka Kevser u Džennetu. Allah, džellešanuhu, ovim ajetima, upućuje Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da zahvaljuje Allahu na blagodatima, čineći Mu ibadet, u svim njegovim formama, i čineći različite vrste dobročinstva i koristi Njegovim stvorenjima. Naš prvak Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, dao je navedenim ibadetima zasluženo mjesto i izvršio je Božiju naredbu u najpotpunijem obliku. Neka Allah nagradi našeg vjerovjesnika Muhammeda za sve što je učinio za nas, nagradom kakvom nije nagradio nijednog drugog vjerovjesnika: dostavio je poslanicu, izvršio emanet i savjetovao ummet. Allah, džellešanuhu, rekao je Svom vjerovjesniku Musau, alejhis-selam: “Ono što ti dajem uzmi i zahvalan budi!” (El-A’raf, 144); “‘Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova!’ A malo je zahvalnih među robovima Mojim” (Saba, 13). Neki komentatori Kur’ana kazali su: “Nije prošao nijedan trenutak, danju ili noću, a da neko iz Davudove porodice nije bio na rukūu ili na sedždi.” Nakon što je Allah, džellešanuhu, pobrojao blagodati kojima je darovao Merjemu, naredio joj je da bude zahvalna na tim blagodatima, pa je rekao: “O Merjema, budi poslušna svome Gospodaru i licem na tle padaj i sa onima koji molitvu obavljaju i ti obavljaj!” (Ali Imran, 43). Za ashabe, najodabraniju generaciju islamskog ummeta, Uzvišeni je rekao: “Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici strogi su prema nevjernicima, a samilosni među sobom; vidiš ih kako se klanjaju i licem na tle padaju želeći Allahovu nagradu i zadovoljstvo – na licima su im znaci, tragovi od padanja licem na tle veliku.” (El-Feth, 29)

Ibadet u ramazanu i izvan ramazana je zahvalnost Allahu na blagodati imana i blagodati Kur’ana.

Kur’an ima snažno djelovanje na ljudsku dušu u ramazanu, zbog oslabljenosti nagona za zlom, snage samog posta i njegovih pozitivnh osobina i slabog utjecaja šejtana, i zato učite što više Kur’an i razmišljajte o njegovim značenjima. Stanje muslimana ne može promijeniti ništa osim Kur’ana i sunneta. Kada bi se iskupili svi mudraci svijeta, i oni živi i oni mrtvi, radi rješenja nekog svjetskog problema/pitanja, neovisno o Kur’anu, oni to sigurno ne bi mogli učiniti. S druge strane, Kur’an je pojasnio istinu u svakom pitanju i problemu. Uzmimo, kao primjer, pitanje vjerovanja u Allaha, Njegova imena i atribute, i Njegovo isključivo pravo na obožavanje, koliko različitih vjerovanja ima o ovom pitanju, ne mogu se čak ni izbrojati, a istina je ono što je objavljeno u Kur’anu. Također, ekonomski problemi zbunjuju  i one najpametnije i najmudrije, a prava istina o tome nalazi se u Kur’anu. Neki nemuslimanski mislioci i mudraci preuzeli su iz šerijata neka praktična rješenja. Nerealno je očekivati da će svi ljudi nekada postati muslimani, ali muslimani su ti koji imaju obavezu slijeđenja i čvrstog pridržavanja Kur’ana i sunneta, i ako ljudi u njima budu vidjeli lijep primjer, oni će taj primjer slijediti makar u svjetovnim pitanjima. Časni Kur’an je duša, snaga, opstanak, ponos i sreća ummeta. Uzvišeni kaže: “Ovaj Kur’an vodi jedinom ispravnom putu, i vjernicima koji čine dobra djela donosi radosnu vijest da ih čeka nagrada velika.” (El-Isra, 9)

Bojte se Allaha, u svakoj situaciji, i imat ćete lijepu završnicu, u svim stvarima, na ovom i budućem svijetu. O vjernici, izvršenjem obaveze posta postići ćete veliku nagradu, ali i mnogobrojne koristi na ovome svijetu, za onoga ko razmišlja bistre duše. Međutim, post neće dati svoje plodove i postač neće imati velike koristi od njega osim ako ga oplemeni dobrim djelima i zaštiti ga od loših djela i grijeha i svega što ga poništava i umanjuje njegovu nagradu. Kada postiš, o muslimanu, neka posti i tvoj sluh, i tvoj vid, i tvoj jezik, i tvoje tijelo od svega onoga što je Allah zabranio, kako bi uzdigao i pročistio svoju dušu pobožnim djelima. Uzvišeni kaže: “Kada neko od vas bude postio, neka ne govori bestidne riječi i neka se ne prepire, a ako ga neko uvrijedi, neka kaže: ‘Ja postim.’” Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Post je štit, sve dok ga ne naruši”, tj. post je štit od Vatre, sve dok ga ne naruši grijesima kao što je ogovaranje i prenošenje tuđih riječi.

Obračunaj svoju dušu u ramazanu, kako bi lakše položio račun na Sudnjem danu. Upitaj sebe da li si obavio namaz onako kako ti je naređeno, da li si, uz post, izvršio i obavezu zekata, da li si se pokajao Allahu od grijeha, da li si se pokajao od svih nezakonitih oblika stjecanja imetka, kamate i zabranjenih vrsta trgovine, da li si održavao rodbinsku vezu, da li si činio dobročinstvo roditeljima, da li si naređivao dobro i odvraćao od zla, da li si se trudio da slijediš vjerovjesničku uputu kako bi bio od upućenih… Uzvišeni kaže: “O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao – postići će ono što bude želio.” (El-Ahzab, 70–71)

„Allah i meleki Njegovi blagosilju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav! (El-Ahzab, 56). Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, je rekao: “Ko donese jedan salavat na mene, Allah će na njega donijeti deset.”

Zato donosite salavat i selam na najbolje Allahovo stvorenje i prvaka poslanika.

Allahu, zadovoljan budi svim poslanikovim ashabima, i zadovoljan budi s prvom četvoricom halifa: Ebu Bekrom, Omerom, Osmanom i Alijom, kao i sa svim drugim ashabima i onima koji ih slijede u dobru do Sudnjeg dana.

Allahu, zadovoljan budi s nama kao i s njima.

Allahu, uzdigni islam i muslimane, ponizi nevjernike i one koji šire nevjerstvo i mnogoboštvo. Gospodaru, uništi Tvoje neprijatelje i neprijatelje vjere, Ti sve možeš. Allahu, oprosti nam grijehe koje smo počinili, bilo u prošlosti ili budućnosti, bilo tajno ili javno, Ti znaš najbolje, nema drugog boga osim Tebe.

Allahu, očisti nas od grijeha, pokaži nam istinu kao istinu i podari nam da je slijedimo; i pokaži nam neistinu kao neistinu i podari namda je izbjegnemo. Allahu, sačuvaj nas od loših nagona naših duša i loših djela. Allahu, sačuvaj nas i našu djecu od Iblisa i njegove potomke i od njegovih sljedbenika i od šejtana ljudi i džina. Allahu, sačuvaj muslimane od Iblisa i njegovih potomaka, Ti ve možeš. O Ti koji si Gospodar dostojanstva i časti, očisti naša srca od licemjerstva, naše oči od izdaje, i sačuvaj nas od loših nagona naših duša i loših djela, Svojom milošću, Ti si Najmilosrdniji od milosrdnih.

„Zaista, Allah naređuje pravednost, dobročinstvo i davanje rođacima, a zabranjuje nemoral, zlo i nepravdu. On vas savjetuje da biste se mogli poučiti.“ (en-Nahl, 90). Spominjite velikog i uzvišenog Allaha, On će vas spomenuti. Zahvaljujte Mu na Njegovim blagodatima i povećat će vam ih. Spominjanje Allaha je najveće djelo, a Allah zna šta radite.

Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56) 

Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.


Podijeli ovaj post :

Iz iste kategorije :