event_available
Hvala Allahu, Zaštitniku, Hvaljenom, Vlasniku Arša veličanstvenog, Otklonitelju svake teške nevolje. Hvalim svog Gospodara i zahvaljujem Mu na blagodatima koje niko osim Njega ne može pobrojati, znanih i neznanih. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema i Koji radi ono što hoće, i svjedočim da je naš vjerovjesnik i prvak Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, uzor u svakoj ispravnoj i razboritoj stvari. Allahu moj, smiluj se, spasi i blagoslovi Svoga roba i poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, njegovu porodicu i ashabe koji su pomogli vjeru djelom i pozivanjem u nju, i koji su se borili na Allahovom putu radi uzdizanja Njegove riječi sve dok tevhidom – jednoboštvom nisu razbili tmine idolopoklonstva. Bojte se Allaha, svoga Gospodara, izvršavajte Njegove naredbe i klonite se Njegovih zabrana, imat ćete ugodan život na ovom svijetu i lijepu završnicu. Uzvišeni kaže: “Taj drugi svijet dat ćemo onima koji ne žele da se na Zemlji ohole i da nered čine, a one koji se Allaha boje čeka sretan kraj.” (El-Kasas, 83)
O muslimani, Allah je stvorio ovaj kosmos kako bi se u njemu ispinula Njegova odredba, provela Njegova volja i sudilo po Njegovom sudu, koji niko ne može opozvati, i kako bi On upravljao Svojim stvorenjima, s apsolutnim znanjem, mudrošću, milošću i moći. Stvorenja prolaze kroz različita stanja na ovom svijetu, i nalaze se između Allahove dobrote i milosti, pravde i mudrosti. Ono što ih zadesi od sreće i dobra, čista je Allahova dobrota i milost prema njima.
Uzvišeni kaže: “Sreća koja ti se dogodi od Allaha je.” (En-Nisa,79)
“Milost koju Allah podari ljudima niko ne može uskratiti, a ono što On uskrati niko ne može, poslije Njega, dati; On je silan i mudar.”
“Od Allaha je svaka blagodat koju uživate, a čim vas nevolja kakva zadesi, opet od Njega glasno pomoć tražite.” (En-Nahl, 53)
“Ako vi budete brojali Allahove blagodati, nećete ih nabrojati – Allah, uistinu, prašta i samilostan je.” (En-Nahl, 18)
Blagodati, u početku i na kraju, pripadaju Allahu. Niko kod Njega ne zaslužuje nijednu blagodat. Njegova milost prema ljudima ogleda se i u tome što im je naredio da Mu zahvaljuju na blagodatima kako bi se one zadržale i povećale, i upozorio je da nezahvalnost na njima može biti uzrokom njihovog gubitka. Uzvišeni kaže: “… i kad je Gospodar vaš objavio: ‘Ako budete zahvalni, Ja ću vam, zacijelo, još više dati; budete li nezahvalni, kazna Moja doista će stroga biti.’” (Ibrahim, 7)
Zahvalnost na blagodatima postiže se izvršavanjem farzova, ostavljanjem grijeha i loših djela, njihovim korištenjem u onome čime je On zadovoljan i veličanjem Onoga Koji je dao te blagodati.
“… i budite zahvalni Allahu na blagodatima Njegovim, ako se samo Njemu klanjate.”(En-Nahl, 114)
“‘Trudite se i budite zahvalni, o čeljadi Davudova!’ – A malo je zahvalnih među robovima Mojim.” (Saba, 13)
Neki su učenjaci kazali: “Nije bilo nijednog dijela dana ili noći a da neko iz Davudove porodice nije bio na rukūu, sedždi ili da nije radio neko dobro djelo.”
Sjećaj se Allahovih blagodati prema tebi i razmisli kako su ti one došle, od Gospodara, bez ikakve tvoje zasluge, i hvali Ga i veličaj, zbog njih, kao što Ga je hvalio i veličao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rijelima: “Ja vasial-magfire, ja basitel-jedejni bir-rahmeti, ja sahibe kulli nedžva, ve ja munteha kulli šekva, ja kerimes-safhi, ja azimel-menni, ja mubtedien-niami kable istihkakiha, ja rabbena ve ja sejjidena ve ja mevlana, ve ja gajete ragbetina, es’eluke ja Allah ella tešvi halki bin-nari.” – O, Ti Čija je milost prostrana, Ti Koji Svoju milost pružaš u obilju, Koji zčujš svakog koji Te moli, Koji je odredište svake žalbe, Koji plemenito opraštaš, Čije su blagodati velike, Koji daješ blagodati prije nego što rob stekne pravo na njih; Gospodaru naš, Zaštitniče naš, Željo naša najveća; molim te, o Allahu, da moje tijelo ne pržiš u Vatri. (Hakim)
Svjesnost i poštovanje Allahovih blagodati podstiče i jača ljubav prema Allahu i stid od Njega, jer razuman čovjek ne može na dobročinstvo uzvratiti zlom. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Volite Allaha zbog blagodati kojima vas opskrbljuje, volite mene iz ljubavi prema Allahu, a volite moju porodicu (ehlul-bejt) iz ljubavi prema meni.” (Tirmizi i Hakim)
Sve ovo je Allahova dobrota i blagoslov prema Njegovim robovima, i niko se, svojim dobrim djelima, ne može odužiti za blagodati, svako dobro je u Njegovim rukama, ali On prelazi preko loših djela, ukazuje Svoju milost i prihvata neznatno dobro djelo, koje je iskreno i učinjeno u skladu sa sunnetom. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: “Niko od vas neće ući u Džennet zbog svojih djela.” Prisutni su upitali: “Čak ni ti, Allahov Poslaniče.” “Čak ni ja, osim ako me Allah obuhvati Svojom milošću i dobrotom.” (Ahmed)
Ibn Redžeb, Allah mu se smilovao, rekao je o prvim generacijama muslimana: “Smatrali su svoja djela i pokajanje (tevbu) nedovoljnim i nedostojnim, i bojali su se da neće biti primljeni kod Allaha. To je u njihovim srcima budilo strah od Allaha i podsticalo ih da se trude u činjenju dobrih djela. Hasan el-Basri, Allah mu se smilovao, rekao je: “Sreo sam ljude koji su grijeh vidjeli toliko velikim da, kada bi podijelili zlata kolika je Zemlja, nisu bili sigurni da će ih to spasiti.” Kao što se dobro, blagodati i blagostanje dešavaju Božijom odredbom, voljom, dobrotom i milošću, ista tako se iskušenja, zlo i kazna dešavaju Allahovom odredbom, voljom, pravednošću i milošću. Uzvišeni kaže: “Allah je Stvoritelj svega i On upravlja svim.” (Ez-Zumer, 62)
Abdullah ibn Amr, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Allah je odredio sudbine Svojih stvorenja pedeset hiljada godina prije nego što je stvorio nebesa i Zemlju, a Njegov Arš bio je na vodi.” (Muslim i Tirmizi) Allah, džellešanuhu, stvorio je uzroke i posljedice. On stvara s uzrokom i bez uzroka. Šta On želi, to će biti, a šta On ne želi, to neće biti. Iskušava dobrom i zlom. Uzvišeni kaže: „Mi vas stavljamo na kušnju i u zlu i u dobru i Nama ćete se vratiti.” (El-Enbija, 35)
Allah će nagraditi pokorne i poslušne, a kaznit će nepokorne i poricatelje. Kosmos egzistira u skladu sa zakonitostima koje je On postavio, a koje je On pojasnio u Svojoj Knjizi. Uzvišeni, Svemogući, Milostivi, Silni i Mudri Bog upravlja kosmosom. Uzvišeni kaže: “On upravlja svim i potanko izlaže dokaze da biste se uvjerili da ćete pred Gospodara svoga stati.” (Er-Ra’d, 2)
“On svime upravlja. Niko se neće moći zauzimati ni za koga bez dopuštenja Njegova. Eto to vam je Allah, Gospodar vaš, pa se Njemu klanjajte! Zašto ne razmislite?” (Junus, 3)
“Njemu se mole oni koji su na nebesima i na Zemlji; svakog časa On se zanima nečim.” (Er-Rahman, 29)
Ebu Derda, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Svakog časa On se zanima nečim, a od Njegovog zanimanja je da oprašta grijeh, otklanja nevolju, uslišava dovu, uzvisuje neke ljude, a neke unizuje.” (Bezzar) Kada bi se stvari u kosmosu odvijale po ljudskim željama, Allahovi vjerovjesnici nikada ne bi bili iskušani i oni i njihovi sljedbenici ne bi imali lijep završetak kod Allaha, i njihovi protivnici ne bi bili kažnjeni različitim kaznama, međutim sud pripada jedino Allahu.
Uzvišeni kaže: “Reci: ‘O svemu odlučuje samo Allah!’” (Alu Imran, 154)
“A oni kojima se, pored Njega, klanjate ne posjeduju ništa.” (Fatir, 13)
Iskušenja i nedaće iskupljuju grijehe muslimanu i podižu njegov stepen kod Allaha. Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Vjernik i vjernica neprestano će biti iskušavani u porodici i imetku sve dok ne dođu pred Allaha bez ijednog grijeha.“ (Tirmizi i Hakim)
Muhammed ibn Halid es-Sulemi prenosi od svoga oca, a on od svoga djeda da je rekao: “Čuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da kaže: ‘Kada Allah odredi nekom čovjeku deredžu (stepen) kod Sebe, a on je ne dostigne svojim djelima, Allah ga iskuša u tijelu, imeku ili djetetu, a onda ga nadahne strpljenjem da može izdržati to iskušenje, kako bi postigao stepen koji mu je On odredio.“ (Ebu Davud, Ahmed i Ebu Ja’la)
Iskušenje se čovjeku daje srazmjerno jačini ili slabosti njegove vjere. Musab ibn Sa’d prenosi od svoga oca da je rekao: “Upitao sam: ‘Allahov Poslaniče, ko od ljudi ima najveća iskušenja?’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, reče mi: ‘Vjerovjesnici, a zatim oni najuzorniji u vjeri. Svakom čovjeku dato je onoliko iskušenja kolika je njegova vjera: ako je njegova vjera jaka, i iskušenja su jaka, a ako je njegova vjera slaba, Allah će ga iskušati shodno njegovoj vjeri. Čovjek će biti neprestano iskušavan sve dok ne bude hodio zemljom bez ijednog grijeha.’” (Tirmizi i Ibn Madža)
Islamski ummet imat će nagradu kod Allaha za svako iskušenje i nedaću koja ga zadesi, ako ih bude strpljivo podnosio i nadao se nagradi, a s druge strane one su pouka za ljude, da razmišljaju o svojim grijesima, ne ponavljaju ih i ne čine veće grijehe od njih, i tako se sačuvaju većih kazni i katastrofa, i da se prisjete blagodati koje su uživali prije nego su se desila iskušenja, i vrate se pokornosti Allahu, kako bi blagostanje i sigurnost potrajali.
Uzvišeni kaže: “I Gospodar vaš će vam se opet smilovati; ako vi ponovo započnete, započet ćemo i Mi.” (El-Isra, 8)
Allah, džellešanuhu, neće dozvoliti da nevolje islamskog ummeta vječno traju, nego će ih, ako i kada bude htio, otkloniti, i zato se nadajte olakšanju od Allaha i na iskušenja odgovorite dovom i poniznošću pred Allahom. Allah nema nikakve potrebe za tim da ljude kažnjava, naprotiv, On voli da ljudi čine dobra djela i klone se loših.
Uzvišeni kaže: “A kada te robovi Moji za Mene upitaju, Ja sam, sigurno, blizu: odazivam se molbi molitelja kad Me zamoli. Zato neka oni pozivu Mome udovolje i neka vjeruju u Mene, da bi bili na Pravome putu.” (El-Bekara, 186)
“Milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela čine.” (El-A’raf, 186)
O vjernici, znajte da je čovjekova neovisnost i sreća u osjećaju potrebe za svojim Gospodarom i u čvrstom vjerovanju u to, kao što kaže Uzvišeni: “O ljudi, vi ste siromasi, vi trebate Allaha, a Allah je nezavisan i hvale dostojan” (Fatir, 15), a da se čovjekovo poniženje, propast i prepuštenost samom sebi nalaze u vjerovanju da je neovisan o svom Gospodaru i zadivljenosti samim sobom i onim što mu je Allah dao, a o čemu Uzvišeni kaže: “… a onome koji tvrdiči i osjeća se neovisnim i ono najljepše smatra lažnim – njemu ćemo Džehennem pripremiti, i bogatstvo njegovo mu, kad se strovali, neće koristiti.” (El-Lejl, 8–11)
U hadisu koji je prenio Ibn Abbas, radijallahu anhuma, navodi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Većina ljudi obmanjena je po pitanju dvije blagodati: zdravlja i slobodnog vremena.“ (Buhari)
U drugom hadisu navodi se da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Znaj da je s nedaćom izlaz i da je s teškoćom olakšica.“ U hadisi-kudsiju Uzvišeni Allah kaže: “O robovi Moji, to su vaša djela, koja čuvam za vas, a zatim ću vas prema njima nagraditi ili kazniti. Ko nađe dobro, neka zahvali Allahu, a ko nađe nešto drugo, neka ne krivi osim samog sebe.”
“Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
