event_available
Hvala Allahu, Onome Koji otklanja iskušenja i nedaće. Svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema ni na onom ni na ovom svijetu, i svjedočim da je naš prvak i vjerovjesnik Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, Njegov rob i poslanik, odabrani vjerovjesnik i časni rob. Allahu moj smiluj se, blagoslovi i spasi Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i njegovu porodicu i ashabe, nosioce svakog dobra i bogobojaznosti.
O ljudi, oporučujem sebi i vama bogobojaznost: “O vjernici, bojte se Allaha i govorite samo istinu, On će vas za vaša dobra djela nagraditi i grijehe vam vaše oprostiti. A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu bude pokoravao – postići će ono što bude želio.” (El-Ahzab, 70–71)
O vjernici, Allah, džellešanuhu, podsjeća nas na svoje zakonitosti u pogledu ranijih naroda, i kaže: “I Mi nijednog vjerovjesnika u neki grad nismo poslali a da stanovnike njegove neimaštinom i bolešću nismo kaznili da bi se pokajali.” (El-A’raf, 94)
“Be’sa”, što je u ovom ajetu prevedeno kao neimaština, podrazumijeva oskudan i težak život, a “darrā” je bolest. Nakon toga, Allah, džellešanuhu, objašnjava mudrost i razlog zbog kojih se dešavaju iskušenja i nedaće, a oni su opomena ljudima i podsticaj da se vrate, predaju i odazovu svome Gospodaru, ostavljajući ono što izaziva Njegovu srdžbu, pokoravajući Mu se, izvršavajući Njegove naredbe i slijedeći Njegov šerijat. Jedna od mudrosti iskušavanja nedaćama, neimaštinom i bolešću jeste vraćanje ljudi njihovom Stvoritelju, povinovanje Njegovim naredbama, vraćanje razboritosti i ostavljanje grijeha, inata, nepravde i činjenja nereda na Zemlji. Allah ljudima daje nedaće i katastrofe kako bi se tvrda srca razblažila i opomenula, i vratila se na Pravi put. Uzvišeni kaže: “A poslanike smo i narodima prije tebe slali i neimaštinom i bolešću ih kažnjavali ne bi li poslušni postali.” (El-En’am, 42)
Obaveza je ljudi, dok gledaju iskušenja kako se smjenjuju jedno za drugim, da preispitaju svoje postupke i istinski se vrate Allahovoj vjeri i obnove iskrenu tevbu i zavjet Allahu da će ustrajati na Pravom putu (siratul-mustekim).
O muslimani, jedna od najvećih nevolja jeste da ljudi prolaze kroz iskušenja a ona ne dotiču njihova srca, niti se njihova tijela vraćaju Gospodaru i izvršavanju Njegovih propisa. Uzvišeni kaže: “Trebalo je da su poslušni postali kad bi im kazna Naša došla! Ali, srca njihova su ostala tvrda, a šejtan im je lijepim prikazivao ono što su radili.” (El-En’am, 43)
Da, jedna od najvećih nevolja jeste da se dešavaju iskušenja, a nemarni ustrajavaju u svojoj nemarnosti, zalutali spavaju u dubokom snu, zabavi i grijesima, pokvarenjaci ogrezli u korupciji i nasilju. Nu’man ibn Bešir, radijallahu anhu, rekao je: “Potpuna propast je da činiš zlo u vrijeme nevolje (iskušenja).” (Ibn Ebu Šejba)
Govoreći o nevjernicima, inadžijama, Uzvišeni kaže: “Mi smi ih na muke stavljali, ali se oni Gospodaru nisu pokorili, niti su molitve upućivali.” (El-Mu’minun, 76) U tumačenju ovog ajeta kaže se: “Mi smo ih iskušali nevoljama i teškoćama, ali oni nisu pokazali strahopoštovanje i nisu se predali Allahu, ni vanjštinom ni nutrinom, nego su ustrajali u svom lutanju i zabludi.”
O vjernici, pokajanje Allahu i svođenje računa s vlastitom dušom nužna je i neodgodiva potreba i potvrđena obaveza. Uzvišeni kaže: “Zašto bi vas Allah kažnjavao ako budete zahvaljivali i vjerovali? Allah je blagodaran i sveznajući.” (En-Nisa, 147)
Nedaće se nikada neće pretvoriti u blagodat, niti će se bijeda i poniženje pretvoriti u blagostanje i radost, osim kada se robovi pokaju svome Gospodaru i vrate Svom Stvoritelju. Ukoliko tako postupe, On će im ukazati Svoju milost, obasuti ih Svojim blagodatima i otkloniti od njih nedaće i iskušenja. Allah iskušava Svoje robove teškoćama, nedaćama i nemilim situacijama kako bi u njihovim dušama probudio želju za činjenjem dobrih djela, pokornošću Njemu i sklanjanjem u Njegovo okrilje. Uzvišeni kaže: “Zbog onoga što ljudi rade, pojavio se metež i na kopnu i na moru, da im On dâ da iskuse kaznu zbog onoga što rade, ne bi li se popravili.” (Er-Rum, 41)
“I Mi ćemo učiniti da blažu kaznu iskuse, prije one najveće, ne bi li se pokajali.” (Es-Sedžde, 21)
“… i u dobru i u zlu smo ih provjeravali da bi se opametili.” (El-A’raf, 168)
Historičari navode da je 749. h. g. Egipat i Siriju pogodila kuga koja je odnijela veliki broj ljudskih života, pa su se ljudi okupili u džamijama, ponizno su molili Allaha, iskreno su se pokajali za grijehe, dijelili su milostinju, činili su razne vrste bogougodnih djela, i ustrajali su u tome sve dok Allah nije otklonio od njih nedaću. Kome Allah želi dobro i uputu, učini da on iz ranijih primjera i kazni uzme pouku. Uzvišeni kaže: “I Mi smo faraonov narod gladnim godinama i nerodicom kaznili, da bi se opametili” (El-A’raf, 130), da bi pouku primili, jer teškoće razblažuju srca i bude u njima želju i potrebu za onim što je kod Allaha i povratkom Njemu.
O vjernici, samo iskrenim pokajanjem Allahu, džellešanuhu, moguće je ostvariti težnje i ambicije kojima streme pojedinci i društva, i spasiti se od onoga od čega strepe i strahuju ljudska srca. Uzvišeni kaže: “I svi se Allahu pokajte, o vjernici, da biste postigli ono što želite.” (En-Nur, 31)
Allahova milost prema Njegovim stvorenjima, kojom se otklanjanju nedaće i iskušenja, ne može se postići osim iskrenom predanošću i pokornošću Allahu, džellešanuhu, provođenjem Njegovog šerijata i slijeđenjem sunneta Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Uzvišeni kaže:
“A vi molitvu obavljajte i zekat dajite i Poslaniku poslušni budite da bi vam se ukazala milost.” (En-Nur, 56)
“… a onome koji se Allaha boji, On će izlaz naći.” (Et-Talak, 2)
“A onome ko se Allaha boji, On će sve što mu treba učiniti dostupnim.” (Et-Talak, 4)
Odazovite se Allahu, popravite svoje riječi i djela, pridržavajte se Njegovih naredbi i zabrana, bit ćete na Pravom putu i spasit ćete se: “Onome ko čini dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih nagraditi boljom nagradom nego što su zaslužili.” (En-Nahl, 97)
Kada islamski ummet ostvari potpuno vjerovanje, iman u Allaha, istinski i iskreno, svojom vanjštinom i nutrinom, i kada se bude pridržavao Allahovih propisa u svim stvarima i svim segmentima života, Allah će spustiti na njih Svoje blagoslove, i živjet će u blagostanju i lijepim i ugodnim životom koji neće pomutiti tjeskoba niti nedaća. “A da su stanovnici sela i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili.” (El-A’raf, 96)
O vjernici, jedno od najboljih i najvrednijih djela jeste donošenje salavata i selama na plamenitog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem. Allahu moj, smiluj se, blagoslovi i spasi našeg miljenika, prvaka i vjerovjesnika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, i budi zadovoljan njegovim pravovjernim halifama, njegovom časnom porodicom i svim ashabima, i onima koji ih slijede u dobročinstvu do Sudnjeg dana.
Donosite salavate na Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, podarenu milost i nepresušnu blagodat, to vam je naredba od vašeg Gospodara, Koji je objavio: “Allah i meleki Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vjernici, blagosiljajte ga i vi i šaljite mu pozdrav!” (El-Ahzab, 56)
Allah podario blagoslov meni i vama u časnom Kurʼanu, i okoristio mene i vas njegovim ajetima i mudrom opomenom. Rekoh ovo i od Allaha Uzvišenog tražim oprost za sebe, vas i sve muslimane od svakog grijeha, a tražite i vi, On mnogo prašta i milostiv je.
