event_available
Hvala Allahu Koji uzvisuje onoga ko Mu je pokoran i drži Njegovu stranu, i Koji ponižava onoga ko Mu druge smatra ravnim i ko Mu je nepokoran. Zahvaljujem Mu, slavljen neka je On, i svjedočim da nema boga osim Allaha, Jedinog, Koji druga nema, i svjedočim da je naš prvak i vjerovjesnik Muhammed, Allahov rob i poslanik, najbolje i najodabranije od Njegovih stvorenja. Bože moj, blagoslovi i smiluj se Svome robu i poslaniku Muhammedu, njegovoj časnoj porodici, ashabima i svima onima koji ga slijede.
Poštovani vjernici! Bojte se Allaha, jer bogobojaznost je Allahova oporuka prvima i potonjima, kao što Allah kaže: “Mi smo onima kojima je data Knjiga prije vas, a i vama, već zapovjedili da se bojite Allaha” (En-Nisa, 131). Čovjek će biti u dobru sve dok se bude Allaha bojao, opirao se svojoj duši i prohtjevima i davao prednost ahiretu nad ovim svijetom.
Poštovani vjernici! Iako svaki čovjek ima svoj pravac u životu i svoj vlastiti put kojim hodi, oni koje je Allah, džellešanuhu, nadahnuo, i razumom obdario, i koji slijede uputu svog Gospodara i stope Njegovog Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ne mogu a da ne osjećaju bol, gorčinu i tugu zbog podjela, mržnje i svađe.
Ne mogu a da se ne sjete ajeta mudre Knjige, koja im pokazuje put i vodi ih do spasa, podsjeća ih na svijetlu i časnu historiju ovog ummeta i pojašnjava put njegovog uspona i uzdignuća, njegovog sjaja i blještavila; i kako je njegova prva generacija bila potlačena na Zemlji, nemoćna, izložena nasrtajima zablude i njenih sljedbenika, u teškim iskušenjima, kada im ni dani ni ljudi nisu bili naklonjeni, i kada su sve strijele bile usmjerene prema njima, pa im je Allah utočište dao, obradovao ih velikom i blagoslovljenom pobjedom, prosuo na njih Svoje blagodati, darovao ih blagoslovima i opskrbio lijepom opskrbom. Uzvišeni Allah kaže: “I sjetite se kada vas je bilo malo, kad ste na Zemlji bili potlačeni – bojali ste se da vas ljudi ne pohvataju, pa vam je On sklonište dao i Svojom pomoći vas ojačao i ljepotama vas opskrbio da biste bili zahvalni.” (El-Enfal, 26)
Ovo je božansko utočište – sklonište i podrška od Jakog, Svemoćnog, Apsolutnog Vladara i Onoga Koji može izvršiti svaku Svoju odluku; podrška kojom se ispunjava obećanje dato ovome ummetu da će namjesnici na Zemlji postati i da će Allah vjeru njihovu učvrstiti i strah sigurnošću zamijeniti, ako budu vjerovali u Allaha, ostvarili tevhid – istinsku vjeru u Jednog Boga, i postupali u skladu s tim. Uzvišeni Allah kaže: “Allah obećava da će one među vama koji budu vjerovali i dobra djela činili sigurno nasljednicima na Zemlji postaviti, kao što je postavio namjesnicima one prije njih, i da će im zacijelo vjeru njihovu učvrstiti, onu s kojom je zadovoljan da bude njihova, i da će im sigurno strah sigurnošću zamijeniti: ‘Oni će samo Meni ibadet činiti, i neće druge Meni u obožavanju pridruživati. A oni koji i poslije toga budu nezahvalni – oni su baš buntovnici.’” (En-Nur, 55)
Nije čudo što je ta generacija muslimana ostvarila napredak i uspjeh kakav nikad niko, ni prije ni poslije njih, nije ostvario, jer je iman bio njihov svjetionik, islam njihov vođa, šerijat njihov program i životni put, dobročinstvo njihov motiv i cilj, i zbog toga su zaslužili poseban stepen koji je Allah odredio za one koji budu iskreno vjerovali u Njega i slijedili Njegovu uputu, i data im je pozicija svjedoka protiv drugih ljudi na Sudnjem danu. Uzvišeni Allah kaže: “Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada pojavio: tražite da se čine dobra djela, a od nevaljalih odvraćate, i u Allaha vjerujete” (Ali Imran, 110); “I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu da budete svjedoci protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas svjedok” (El-Bekara, 143).
Ajeti iz mudre Knjige također nas podsjećaju da korisne posljedice pridržavanja Allahove vjere, ustrajnosti na Njegovom putu, traženja Njegovog zadovoljstva, suđenja po Njegovom zakonu, nisu ograničene samo na onaj svijet i postizanje sreće na njemu, nego su garancija lijepog i ugodnog života i na ovom svijetu, zadovoljstva srca, smirenosti duše i ostvarenja nada. To je Allahov zakon koji se ne mijenja i ne odstupa. Uzvišeni kaže: “Ko god činio dobro, bio muškarac ili žena, a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doista ćemo ih u skladu s najboljim što su činili nagraditi.” (En-Nahl, 97)
Kada se ljudi udalje od Allahove vjere i pojavi se jaz između njih i njihovog Gospodara zbog njihovog skretanja sa Pravog puta, suprotstavljanja Njegovom zakonu i odvraćanja od Njegovog puta, tada nastaje poremećaj koji vodi velikom zlu i neredu, čiju su žestinu najbolje osjetili narodi prije nas, kada su ljubav i slogu među njima zamijenili svađa, neprijateljstvo i mržnja. Uzvišeni kaže: “… ali su i oni dio onoga čime su bili opominjani izostavili, zato smo među njih neprijateljstvo i mržnju do Kijametskog dana ubacili; a Allah će ih sigurno obavijestiti o onome što su radili.” (El-Maida, 14)
To je poremećaj čiji se posljedice osjećaju u cijelom svijetu. Uzvišeni Allah kaže: “Zbog onoga što ljudi rade pojavio se metež i na kopnu i na moru, da im On dâ da iskuse kaznu zbog onoga što rade, ne bi li se popravili.” (Er-Rum, 41)
Postoji čvrsta veza između Zemlje i onoga čime je “oplemenjujemo” i djela koja činimo na njoj: ako budemo išli Pravim putem, utemeljenim na svijesti o svrsi čovjekovog stvaranja, i ostvarenju robovanja Allahu, Gospodaru svjetova, i postizanju Njegovog zadovoljstva, Allah će stanovnicima Zemlje otvoriti riznice Svoje milosti, i obasuti ih blagoslovima s neba i opskrbiti zemaljskim dobrima, kao što je to jasno kazao Nuh, alejhis-selam, u pozivu svom narodu i njihovom podsticanju da povjeruju u svog Gospodara i zatraže oprost za grijehe: “…i govorio: ‘Tražite od Gospodara svoga oprost jer On, doista, mnogo prašta; On će vam kišu obilnu slati i pomoći će vas imanjima i sinovima, i daće vam bašče, i rijeke će vam dati.” (Nuh, 10–12)
Uzvišeni o stanovnicima sela koje je zadesila Njegova kazna kaže: “A da su stanovnici sélā i gradova vjerovali i grijeha se klonili, Mi bismo im blagoslove i s neba i iz zemlje slali, ali, oni su poricali, pa smo ih kažnjavali za ono što su zaradili.” (El-A’raf, 96)
Ovo su kuće i ostaci građevina onih koji su sebi nepravdu učinili odbacivanjem Allahove Knjige i slijeđenjem strasti i njenim obožavanjem mimo Allaha. Njihove kuće i tragovi postali su prizori savjeta, emisari pouke i opomena za razumom obdarene. Uzvišeni Allah kaže: “I koliko smo naselja uništili, čiji su žitelji grešni bili, i ona su opustjela, samo su ruševine ostale! I koliko bunareva ima zapuštenih i koliko visokih palata ima praznih!” (El-Hadždž, 45); “Zar njima nije poznato koliko smo naroda prije njih uništili, onih po čijim nastambama oni hode! To su, zaista, dokazi za ljude pametne.” (Taha, 128)
Zbog svega navedenog, oni čija je srca Allah prosvijetlio uputom, ne mogu, kada čuju Allahov poziv, koji im kazuje Njegova Knjiga, a da se ne odazovu Allahu i Njegovom Poslaniku, jer je to poziv koji oživljava srca, koja mogu živjeti samo ukoliko se predaju Allahu i iskreno Ga obožavaju, ljubavlju prema Njemu, pokornošću i izbjegavanjem svega što uzrokuje Njegovu srdžbu, i ljubavlju prema Njegovom Poslaniku, slijeđenjem njegove upute i sunneta i provođenjem njegovog vjerozakona. Uzvišeni kaže: “O vjernici, odazovite se Allahu i Poslaniku kad od vas zatraži da činite ono što će vam život osigurati; i neka znate da se Allah upliće između čovjeka i srca njegova, i da ćete se svi pred Njim sakupiti.” (El-Enfal, 24)
Slavljeni Allah upliće se između vjernika i nevjerstva, i između nevjernika i vjerovanja, kao što je to protumačio učenjak ummeta i veliki znalac Kur’ana, Ibn Abbas, radijallahu anhuma.
O ljudi, bojte se Allaha i odazovite se Allahu i Poslaniku, i znajte da slava, ponos, veličina, vođstvo i vlast na Zemlji pripada onome ko slijedi uputu svog Gospodara i ide Njegovim putem, kao što kaže Uzvišeni: “Mi vam Knjigu objavljujemo u kojoj je slava vaša, pa zašto se ne opametite?” (El-Enbija, 10); “Kur’an je, zaista, čast tebi i narodu tvome; odgovarat ćete vi.” (Ez-Zuhruf, 44)
Poštovani vjernici! Kada se vjernik nađe na razmeđu puteva, i kada mu se nude različiti programi, i kada se za njega otimaju različiti pravci, i kada ga opterete pritisci i zahtjevi, to ga ne pokoleba i nijednog momenta ne sumnja da je put njegovog Uzvišenog Gospodara jedini put spasa i put koji vodi sreći na oba svijeta.
U ajetima Mudre Opomene, koji govore o Ademovom, alejhis-selam, silasku iz Dženneta, nalaze se najjasniji dokazi za to. Onaj ko bude slijedio uputu svoga Gospodara, on je istinski sretnik: “‘Izlazite iz njega svi’, reče On, ‘jedni drugima ćete neprijatelji biti!’ Od Mene će vam uputa dolaziti, i onaj ko bude slijedio uputu Moju neće zalutati i neće nesretan biti” (Taha, 123), a onaj ko okrene glavu od Božije Knjige, suprotstavljajući se Njegovim i naredbama Njegovog Poslanika, on je istinski nesretnik i gubitnik: “A onaj ko okrene glavu od Knjige Moje, taj će teškim životom živjeti i na Sudnjem danu ćemo ga slijepim oživiti. ‘Gospodaru moj’, reći će, ‘zašto si me slijepa oživio kada sam vid imao?’ ‘Evo zašto’, reći će On: ‘Dokazi Naši su ti dolazili, ali si ih zaboravljao, pa ćeš danas ti isto tako biti zaboravljen.’” (Taha, 124–126)
Ibn Kesir, Allah mu se smilovao, kaže da “težak život” znači da neće moći naći smiraja, niti osjetiti zadovoljstvo u duši, naprotiv, osjećat će tjeskobu i napor, makar pojavno uživao, oblačio i jeo šta želi, i stanovao gdje želi. Njegovo srce će biti nemirno, zbunjeno i sumnjičavo, i tumarat će u zabludi, sve dok ga ne “izbavi” ubjeđenjem i uputom.
Ibn Kajjim je to lijepo opisao, kazavši: “U ljudskom srcu postoji rastrganost, nesređenost koju može popraviti jedino iskrena predanost i okretanje Allahu, džellešanuhu; otuđenost koju može otkloniti samo blizina sa Allahom, džellešanuhu; tuga koju može otkloniti samo radost Njegove spoznaje i iskrenog odnosa prema Njemu; nemir koji može sputati samo čvrsta volja i sklanjanje u Njegovo okrilje.”
To je suština “teškog života”, Allah nas sačuvao od njega, i od sljepila nakon upute, i učinio nas od onih koji Mu se odazivaju, kaju i Pravim putem idu.
Bojte se Allaha, vjernici, donosite salavate i selame na najbolje stvorenje, jer vam je to naredba od vašeg Gospodara, Koji je rekao: “Zaista Allah i meleci Njegovi blagosiljaju Vjerovjesnika. O vi koji vjerujete, blagosiljajte ga i vi i njemu selam šaljite!” (El-Ahzab, 56)
Molim Allaha, džellešanuhu, da i meni i vama podari da se okoristimo Njegovom Knjigom i sunnetom Njegovog Poslanika.
Molim Allaha da oprosti i meni i vama i svim muslimanima, a molite Ga i vi, jer On prašta i milostiv je.
